Bosna i Hercegovina dočekala je 2022. u najdubljoj političkoj krizi još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a ispraća je u ozračju probuđenog optimizma pokrenutog velikim očekivanjima od nove vlasti i stjecanjem statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Unutrašnja nestabilnost BiH nije novost, a svaka godina donosila je nove izazove jer su stranke na vlasti uvijek našle novi povod za dodatne sukobe i blokade.
I godina na izmaku značila je produbljivanje krize čiji su generatori bili sukobi o izmjenama Izbornog zakona, s jedne strane i odluka vlasti RS da blokiraju donošenje odluka na državnoj razini želeći onemogućiti intervencije međunarodne zajednice i njenog visokog predstavnika, s druge.
Kako je 2022. u političkim kalendarima bila i izborna, HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) pojačale su pritisak na bošnjačku stranu, posebno na Stranku demokratske akcije (SDA) kao partnera u vlasti, da se postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona, piše HINA.
Svima je bilo jasno da će, ako se Željko Komšić ponovo kandidira za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, što se i dogodilo, protukandidat iz HNS-a imati male izglede za pobjedu.
Računica po kojoj je Komšić na izborima tri puta profitirao glasovima bošnjačkog biračkog tijela bila je potpuno jasna i predstavnicima međunarodne zajednice.
Zbog toga su posebni američki i evropski izaslanici Metju Palmer (Matthew Palmer) i Angelina Ajhorst (Eichhorst), tražeći rješenje za zahtjeve hrvatske strane za legitimnim predstavljanjem, početkom godine u Neumu okupili stranačke čelnike, no dogovor je izostao. Kriza i nepovjerenje, prije svega između HDZ BiH i SDA, postali su toliki da njihovo partnerstvo potkraj godine više nije opcija.
Uz tu krizu hrvatsko-bošnjačkog dijela vladajuće garniture Milorad Dodik je uporno insistirao na povlačenju zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, što ga je 2021., uoči odlaska s dužnosti visokog predstavnika, nametnuo Valentin Incko (Inzko).
Bio je to sastavni dio strategije s ciljem da se spriječi djelovanje Inckovog nasljednika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i time otvori mogućnost vlastima u RS-u da nastave vući poteze kakve žele, čak i kad se time otvoreno krši Dejton i odbija provedba presuda Ustavnog suda BiH.
Dužnosnici iz RS u tijelima vlasti BiH slijepo su slijedili Dodikove instrukcije blokirajući rad državnog parlamenta i Vijeća ministara i sudjelujući samo u donošenju odluka vezanih uz podjelu novca i kredita entitetima, piše HINA.
Agresija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., koja je promijenila geopolitičku sliku svijeta, u slučaju BiH bila je okidač koji je dodatno potaknuo unutrašnje podjele.
Hrvatske i bošnjačke stranke i vlasti u Federaciji BiH odmah su odlučno osudile ruski napad na drugu suverenu državu, no u RS rat je poslužio kao povod za nekritičko iskazivanje proruskih sentimenata.
Dodikovom intervencijom u Predsjedništvu BiH zaustavljen je svaki pokušaj da se država kao cjelina barem deklarativno svrsta na stranu onih koji su osudili rusku agresiju i da se pridruži sankcijama protiv režima Vladimira Putina.
No, ekonomske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine niko u BiH nije mogao izbjeći pa je oba entiteta jednako teško pogodila energetska kriza. Sve razine vlasti pokazale su se potpuno nespremnima za suočavanje s izvanrednim situacijama dočekavši poremećaje na naftnom tržištu bez ikakvih rezervi.
Rast cijena energenata doprinio je kumulativnom učinku divljanja cijena pa je inflacija u BiH do jeseni bila veća od 13 posto, dosegnuvši neslavni rekord na cijelom zapadnom Balkanu.
U jeku te globalne krize novo prioritetno pitanje za BiH tokom ljeta postali su izbori zakazani za 2. oktobar. Novi visoki predstavnik Šmit, želeći spriječiti mogući postizborni haos, pozvao je hrvatske i bošnjačke političare na još jedan pokušaj dogovora o izmjenama Izbornog zakona.
Kad na to nije bilo odgovora, naznačio je kako je spreman koristiti svoje ovlasti i intervenirati s ciljem eliminiranja blokade uspostave izvršne vlasti.
Šmit se nakon toga suočio s političko-medijskom kampanjom napada i osuda iz bošnjačkih krugova, a potkraj jula su se pred Uredom visokog predstavnika (OHR) okupile hiljade prosvjednika želeći spriječiti promjene Izbornog zakona.
Šmit je taktički odgodio trenutak za djelovanje nametnuvši izmjene Izbornog zakona u izbornoj noći kada su svi bili zaokupljeni brojanjem glasačkih listića.
Te izmjene osigurale su da stranke okupljene oko HNS-a budu nezaobilazne pri uspostavi nove izvršne vlasti, unatoč činjenici da je Komšić, sukladno očekivanjima, pobijedio HDZ-ovu Borjanu Krišto u utrci za člana Predsjedništva BiH.
U postizbornim kombinatorikama ispostavilo se da je SDA-u i njenom čelniku Bakiru Izetbegoviću, katastrofalno poraženom u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, došao na naplatu račun za iznevjerena obećanja dana HDZ-u da jedan narod drugome ne bira predstavnike u tijelima vlasti, piše HINA.
- Povjerenje među nama je izgubljeno - izjavit će predsjednik HDZ-a Dragan Čović pojašnjavajući zašto je njegova stranka kao nove partnere u vlasti izabrala blok od osam bošnjačko-građanskih stranaka predvođenih SDP-om BiH.
Unatoč dvojbama Osmorke oko trećeg partnera iz RS Čović je čvrsto insistirao na svom savezu s Dodikom pa je i njemu osigurao ulazak u novu garnituru vlasti.
No dok još nije bilo potpuno izvjesno kako će izgledati nova vlast u BiH za tu je zemlju 12. oktobra stigao iznenadni poklon iz Brisela kada je Evropska komisija odlučila preporučiti da joj se odobri status kandidata za članstvo u EU, na što se čekalo još od 2016.
Istovremeno kada su Čović, Dodik i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u Sarajevu 15. decembra potpisali koalicijski sporazum za uspostavu vlasti Vijeće EU dalo je formalnu suglasnost da BiH postane država-kandidat za članstvo u Uniji.
Većina političara ali i običnih ljudi u BiH svjesna je kako je to prije svega dar, a ne rezultat provedbe očekivanih reformi. Znaju i kako je pred njima dug i mukotrpan put do članstva a prva zapreka koju treba preskočiti je otvaranje pregovora, piše HINA.
