Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali je i 27 godina nakon parafiranja u američkoj vojnoj bazi Rajt-Peterson predmet različitih tumačenja, zloupotreba i uzrok političkih nestabilnosti u BiH. Za sam tok pregovora, dilemu pristati na mir ili nastaviti rat, pritiske na pregovarače, profesor Kasim Trnka kaže da je ispričana priča te da su danas važnije konsekvence Dejtona.

Mijenjati Ustav

Podsjeća da je Dejtonski sporazum predviđao da domaće vlasti i bez učešća stranaca mogu mijenjati Ustav i da je svima već tada bilo jasno da sadrži nedemokratska rješenja.

- Na bazi troplemenske organizacije, koja je nametnuta Dejtonskim sporazumom, što je možda u tom trenutku bilo opravdano i imalo legitiman cilj da bi se zaustavio rat, razvile su se političke strukture koje su stvorile svoje nacionalne feude, ne dozvoljavajući drugima da se miješaju niti na teritorije koje kontroliraju niti u političke sfere o kojima odlučuju - ističe Trnka.

Zbog toga su jačane konfrontacije, a ništa nije urađeno da bi se agresijom duboko podijeljeno društvo pokušalo reintegrirati. Prve obaveze u tom smislu nametnute su presudama Evropskog suda za ljudska prava.

- Nažalost, političke strukture izgrađene na bazi troplemenske organizacije grčevito se opiru svakoj promjeni. Oni će učiniti sve, ne samo da se ne dira njihova pozicija već i da se razlike dalje prodube, a, po mogućnosti, i da teritorijaliziraju svoj nacionalni interes, kao što je to učinjeno s RS, entitetom koji ima jednonacionalno obilježje, ali i teritoriju na kojoj ima široke kompetencije - dodaje Trnka.

Trnka ključnim smatra mobilizaciju demokratskih snaga, koje trebaju otvoriti proces demokratske reintegracije bh. društva.

Otvoriti proces

- Ured visokog predstavnika je i dalje neophodan, kao i trojica stranih sudija u Ustavnom sudu, sve dok se ovako agresivno i otvoreno secesionistički ponašaju političke snage, prije svega iz RS. Malo me zabrinjava to što najveći sponzori Dejtonskog sporazuma, koji razumiju njegovu suštinu, insistiraju i dalje na formuli „jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda“. To ne otvara prostor demokratske transformacije - zaključuje prof. Kasim Trnka.

Odgovor Dodiku

Trnka primjećuje da Milorad Dodik stalno insistira na dejtonskim rješenjima, a nikoga nema da mu odgovori da iz njih ne može uzimati samo ono što mu odgovara.

- Pritom on ne spominje 100 drugih elemenata. Postoji jedna politička, ustavna obaveza da će entiteti odmah početi pregovore o prenošenju nadležnosti na državu BiH. Dakle, Dodiku treba reći da smo i mi za Dejton, ali ako ćemo ga u cjelini provesti - ističe Trnka.