Na današnji dan prije 27 godina u američkoj bazi Wright Patterson u SAD parafiran je Dejtonski mirovni sporazum. Član bosanskohercegovačke delegacije u pregovorima, koji su trajali tri sedmice, bio je i bivši predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović koji će novembar 1995. pamtiti sve dok živi.
- Prva mi je asocijacija da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, a da je sve druge probleme ostavio na političkoj sceni unutar BiH. U ovih 27 godina taj sporazum je imao svoje uzlazne i silazne putanje, ali je BiH ostala zarobljena između dejtonskih okova i Brisela kojem treba da teži – kaže Lazović za portal "Avaza".
Dodaje da je put od Dejtona do danas obilježen političkom borbom između stranaka i ideja koje bi željele da političkim sredstvima realiziraju ratne ciljeve, te onih koje bi željele da na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma reintegriraju bh društvo i državu. Ta borba i dalje traje.
- U tih dvadesetak dana pregovora bilo je raznih pristupa, ne samo od strane međunarodne zajednice, već prije svega od strane Srbije i Hrvatske, koje su imale svoje radikalne zahtjeve koje mi nismo mogli prihvatiti. Amerika je u finišu razgovora, pogotovo pokojni Holbruk (Richard Holbrooke, američki diplomata i medijator u pregovorima, op.a.), vršila pritisak na nas, pretpostavljam i na druge delegacije, da se sporazum mora postići. Oni su imali svoje ciljeve, jer je gospodin Klinton išao u drugi mandat i trebao mu je taj sporazum. U svakom slučaju, ti pritisci su bili na našu delegaciju zbog Goražda i Brčko Distrikta. Odbranili smo poziciju Goražda, jer su svi insistirali da Goražde pripadne RS. Zahvaljujući borcima koji su branili Goražde i čije su informacije dolazile do nas uspjeli smo političkim sredstvima to odbraniti, kao i poziciju Brčko Distrikta, da putem arbitraže bude kasnije riješeno – ističe Lazović.
Siguran je da je BiH sačuvala samostalnost i da ni danas, uprkos brojnim izazovima, nije upitna, ali u okvir u kojem se nalazi država je dosta nestabilan i nije puno drugačiji od perioda neposredno nakon Dejtona.
- Tim prije što su upravo na toj formuli, dva entiteta, tri naroda i one snage, koje su nekada bile nada, kao što je Milorad Dodik 1998. – 1999. godine, kojeg je Medlin Olbrajt (Madeleine Albright, tadašnja američka državna sekretarka, op.a.) smatrala daškom svježeg vjetra na Balkanu, promijenile su svoju politiku i postale najveći problem za stabilnost i budućnost BiH. Na formuli "dva entiteta, tri naroda" ne može se napraviti funkcionalna, demokratska, stabilna i evropska BiH, već se postepeno, evolutivnim putem, mora mijenjati njen unutrašnji ustavno – pravni i zakonodavni sistem na način da konačno, prihvatajući evropske principe i standarde, BiH gradi sebe kao demokratsku i funkcionalnu evropsku državu. To je proces koji će potrajati, ali se nadam da je Bosna jača od svojih i unutrašnjih i vanjskih protivnika – ističe Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH.
