Bošnjaci u Srbiji danas obilježavaju jedan od najvećih nacionalnih praznika, Dan Sandžaka.

Prije 79 godina u Pljevljima je osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) i današnji praznik je znak sjećanja na te događaje. Svake godine ovaj značajni praznik obilježava se mnoštvom manifestacija i događaja.

U Novom Pazaru i općinama gdje žive Bošnjaci ovo je u javnim preduzećima i ustanovama neradni dan.

Aktuelni ministar turizma i omladine i nosilac liste “SDP – Husein Memić”, koja je dobila najviše podrške Bošnjaka u Srbiji, uputio je čestitku povodom 20. novembra – Dana Sandžaka.

- 20. novembar, jedan je od najznačajnijih historijskih datuma za narod Sandžaka. To je podsjetnik na antifašističku borbu, koja nas je svrstala u red boraca za spas civilizacije. Uz sjećanje na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka i njegove tekovine, želim da izrazim nadu da će ovo mjesto uvijek biti tlo na kojem će se rađati oni koji će u harmoniji, uz međusobno poštovanje i uvažavanje različitosti, živjeti sa svojim komšijama, ponosni na svoj nacionalni identitet, jezik, kulturu i tradiciju. Sretan 20. novembar, Dan Sandžaka – poručio je Memić.

Sandžaklije su rasprostranjene širom svijeta. Rade, privređuju, uče i studiraju, ali svoju rodnu grudu ne zaboravljaju.

Turski grad Bursa je dom za mnoge studente Bošnjake iz Sandžaka.

Sandžak je zastava koja ne uspijeva biti savijena. Prepuštena je vjetru i ona zna kako da se izbori sa olujom ostatak vremena. Biti sandžački Bošnjak znači biti zastava uvijek vedra, uspravna i uvijek na vrhu – rečeno je na posebnom govoru na događaju “Sandžak u Bursi”.

Historičar Esad Rahić ispričao je povijest i značaj obilježavanja današnjeg dana.

Naime, ZAVNOS je narodna ratna skupština i ona je imala i svoj Izvršni odbor, odnosno svoju Vladu, povjereništva i ministarstva.

Sandžak je trebao biti buduća Federalna jedinica. Događaji u kojima je presudnu ulogu imao i čovjek koji je bio vodeća ličnost ZAVNOSA, Sreten Vukosavljević, ići će u drugom smjeru i doći će do rasformiranja i ovog najvažnijeg organa tokom rata u Sandžaku, kao i najvažnijih partijskih organa. ZAVNOS je itekako simbol zajedništva, jer u odlučivanjima, kako u Pljevljima, tako i u Novom Pazaru, većina vijećnika su bili srpske i crnogorske nacionalnosti. To je bila jedna zajednička ideja, jedna zajednička platforma sva tri naroda koja su živjela u Sandžaku – priča Rahić.