Zbog sve više slučajeva smrti mladih osoba, ali i sportista, raste zabrinutost u javnosti. Nikome nije jasno šta dovodi do takvog tragičnog izhoda. Za portal „Avaza“ o ovoj temi govorili su prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog i Anes Memić, nastavnik sporta i tjelesnog odgoja u Internacionalnoj njemačkoj školi, trener i voditelj fudbalske akademije "J Academy" u Sarajevu.

Koji su simptomi

- Znakovi koji upućuju na srčane bolesti kod mladih osoba i sportaša su nelagoda ili bol u prsima, gušenje pri naporima i neuobičajena zamorljivost. Također, na oprez upućuju i nepravilan rad srca, izrazito i naglo ubrzan rad srca, a u rijetkim sučajevima i usporenje srčane frekvence. Gubitak svijesti bi trebalo naročito podrobno ispitati – navodi dr. Čaluk.

Problemi sa srcem u mladih rijetko su takve prirode da ih uobičajene preventivne mjere ishrane i tjelesnih aktivnosti mogu preduprijediti - koronarna bolest, koja se tim mjerama prevenira, obično se javlja kasnije u životu. U mladih se zna desiti da problemi budu urođeni, pa klasična prevencija ne funkcionira.

Stoga su važni sistematski pregledi od najranije dobi, potom u vrtićima i u školama, gdje ljekari mogu na vrijeme uočiti neke suptilne promjene koje bi laiku promakle: nepravilan rad srca, šumovi na srcu, opći problemi s tjelesnim razvojem, indirektni znaci kardijalnih abnormalnosti i slično.

- Savremena medicina sistematskim pregledima od novorođenačke dobi uspijeva značajne i teške srčane mane uočiti vrlo rano u životu i takvi mali pacijenti se usmjeravaju na adekvatan tretman. Stoga je velika greška propuštati ili izbjegavati sistematske preglede kod djece jer neke srčane mane koje se uspješno tretiraju u najranijoj dobi, ako se na vrijeme ne liječe, mogu rezultirati vrlo teškim i opasnim komplikacijama – kaže dr. Čaluk.

Specijalistički pregledi

Ako sistematski pregledi ne pokazuju ništa ozbiljno, onda je pojava tegoba ta koja treba usmjeriti pacijente ka fokusiranim specijalističkim pregledima. Svako ozbiljno bavljenje sportom treba biti propraćeno i adekvatnom kardiološkom evaluacijom: kardiološkim pregledom, EKG-om, mjerenjem krvnog pritiska, ultrazvukom srca te, po potrebi, ergometrijom i holter-monitoringom srčanog ritma.

- Postoje studije koje pokazuju da neadekvatno dozirani treninzi i dugotrajno profesionalno bavljenje vrhunskim sportom s epizodama pretreniranja mogu nakon godina naprezanja dovesti do oštećenja srčanih struktura. Infarkt (srčani udar) ipak rijetko nastaje bez prethodno postojećeg rizika u vidu izmijenjene strukture koronarnih arterije, familijarne sklonosti izrazito povišenom holesterolu u krvi, izrazito opterećene familijarne historije, ili pak neuobičajenim urođenim manama koronarnih arterija – ističe dr. Čaluk.

Pretreniranost organizma

Prema riječima trenera Memić pored toga što treniraju mladi sportisti moraju voditi računa o ostalim životnim navikama koje utječu na zdravlje srce i srčane bolesti.

- Loša ishrana, konzumiranje duhana, alkohola i nekih nedozvoljenih suplimenata mogu uticati na iznenadni zastoj srca. Još jedan od faktora je pretreniranost organizma, nedovoljan oporavak nakon treninga i nedostatak sna. I treći uzrok može biti genetika na koju ne možemo uticati – govori Memić.

Još jedan od uzroka, navodi Memić, može biti i COVID-19, koji je vjerojatno ostavio trag i uticao na srce.

- Savjet mladim sportašima je da pripaze na svoje životne navike, da pravilno doziraju trening i oporavak nakon treninga. Da vode računa o ishrani kao i o suplimentima koje unose u organizam – savjetuje Memić.