Vijest da je ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24 sata, 3.368.666 ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine, prilično je iznenadila ekonomistu Faruka Hadžića. 

On je i bez urađene analize zaključio kako nema šanse da toliko osoba, prvo živi u BiH danas, a drugo da ima pravo glasa na predstojećim izborima. Hadžić je potom uradio analizu i pokušao doći do podataka koliko građana ustvari ima pravo na glasanje, navodeći da se kroz tu razliku u broju stvara veliki prostor za manipulacije.

- Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije - naveo je Hadžić.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, navodi da je više razloga za to, od neažurnosti spiskova usljed redovnih okolnosti, pa do grešaka koje se mogu desiti. Ističe da se partije, vlast i institucije uopće i ne žele da se upuste u tu problematiku.

- Svi vole da plivaju u dosadašnjem stanju, ne želeći da započinju proces koji je ogroman i koji na kraju mnogim političkim opcijama može da nanese veliku štetu usljed gubitka željenih glasova na izborima. A da ne pričam o pravnoj odgovornosti i posljedicama koje mogu da proizađu iz tog procesa - rekao je Lučka za "Buku".