Pećinu "Vjetrenica" do 1. septembra ove godine posjetilo je 13.000 turista kako domaćih tako i inozemnih, a tamošnji menadžment se nada kako će do kraja godine broj posjetitelja dostići predpandemijsku, 2019. godinu kada je bilo registrirano oko 14.000 posjetitelja.
- Nadamo se da će do kraja godine broj posjetitelja doseći brojku iz 2019. godine, kada je bilo registrirano oko 14.000 turista, ali i prerasti je – kazao je u razgovoru za Fenu direktor JP "Vjetrenica" Nikša Vuletić.
Upiti, najave i interes za posjetom, tvrdi Vuletić, ukazuju na mogućnost dvostruko veće posjećenosti i u odnosu na lani kada su imali dosta domaćih turista, oko 10.000 pa su i samu promociju usmjerili na domaće tržište.
Najmanje turista su imali u jeku pandemije koronavirusa, 2020. godine, manje od 6.000.
Vulitić ističe kako je ove godine za turističke posjete prvi put otvoreno i Veliko jezero.
- Puno je interesa, poziva i upita za ovaj izlet pa je pretpostavka da ćemo sljedeću sezonu obilježiti pozitivnim brojem izleta i prihoda. Zato bismo ovo ljeto izlete do jezera mogli nazvati probnim i promotivnim – ocjenjuje Vuletić.
Iako, kaže, interesa ima i uvjeti su stvoreni, tek sljedeću sezonu će se vidjeti rezultati.
Također, napominje kako izlet ovisi o vodostaju zbog čega su ograničeni samo na ljetno razdoblje, odnosno juli i avgust.
- Tura je organizirana tako da se ide u pratnji stručnog vodiča speleologa što ni na koji način ne ugrožava špilju. Ide se već postojećom stazom, a preko jezera se prelazi čamcem koji je za tu svrhu ostavljen na 1.300 metara od ulaza i služi također za redovan monitoring uvjeta špilje i očitanja logera koji su postavljeni na 30 lokacija u špilji - objašnjava Vuletić.
Pored pećine Vjetrenice i nove ture do Velikog jezera u ponudi je Biospeleološki muzej, Info edukativni centar, Ćirina staza.
Što se tiče strukture posjetitelja, Vuletić ističe kako su uz domaće goste brojni i oni iz susjednih država, ali da je u zadnje vrijeme sve više i posjetitelja iz Poljske, Češke, SAD, Velike Britanije, pa je ta brojka otprilike izjednačena.
- Posjetitelji koji su nam bili česti iz Dubrovnika u obilaznoj ruti, sad su znatno rjeđi zbog ceste Stolac - Neum jer je promet iz Dubrovnika preusmjeren preko Neuma - tvrdi Vuletić.
Napominje da bi brojka posjetitelja bila puno veća da je uvjetnija cesta Slano-Orahov Do i Ravno-Hutovo.
Po njemu, jedino rješenje opstanka i razvoja je izgradnja spomenutih cesta, i to u što skorijem roku.
- Izgradnja ovih cesta nije samo pitanje infrastrukture potrebne turistima nego i stanovnicima općine kojih je sve manje - zaključuje Vuletić.
