Znanje i uspjeh koji dostignemo i naučimo u Bosni i Hercegovini možemo primjeniti i u zemljama svijeta. Živi dokaz za to je Admir Greljo iz Gacka, rođen 1989. godine. u radničkoj porodici.
- Kada je rat počeo, protjerani smo iz naše kuće u Gacku, kao i mnogi drugi i dom smo našli u Mostaru. U Gacko se nikada nismo vratili – istakao je Greljo za portal "Avaza".
Nakon toga se preselio u Sarajevo gdje je studirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na odsjeku fizike. Kaže da ga je fizika oduvijek zanimala. Naglasio je da je PMF završio sa Zlatnom značkom, kao najbolji student.
- U fizici sam pronašao ogromno igralište za svoju znatiželju te veliki broj zanimljivih i kompleksnih igračaka koje je trebalo rastaviti, sastaviti i razumjeti. Kroz takmičenja u srednjoj školi, kojih je bilo mnogo, shvatio sam da mi fizika „ide“ te je stoga Prirodno-matematički fakultet bio sasvim logičan i prirodan izbor mog daljeg obrazovanja. Zvanje teorijskog fizičara stekao sam na Univerzitetu u Sarajevu, doktorat na Univerzitetu u Ljubljani, a potom sam boravio na postdoktorskim istraživanjima u Cirihu, Mainzu – kazao je Greljo za portal „Avaza“.
Dodao je da želi ostaviti trag u nauci, a nauka kojom se bavi nešto je sasvim novo.
- Na Univerzitetu u Ljubljani sam doktorirao 2014. godine. Predmet proučavanja moje doktorske disertacije je bio Higsov bozon, misteriozna subatomska čestica koja se povezuje s postojanjem svojstva mase. Higsova materija je otkrivena 2012. godine na CERN-u. U to vrijeme sam radio na Institutu Jožef Stefan, kao mladi istraživač, te studirao na Univerzitetu u Ljubljani – rekao je on.
Također, Greljo ističe da se nakon doktorata usavršavao na postdoktorskim istraživanjima uključujući i rad na CERN-u. Govorio je o nauci kojom se bavi, koja je zapravo nešto drugačije i novo. Ona počinje onim što su naučnici pokrenuli u čuvenom Institutu CERN u Švicarskoj, gdje odabrana formacija naučnika proučava neke najosnovnije čestice Univerzuma i istražuje do sada sasvim nepoznata područja nauke.
- Tokom prvog “postdoc-a” - tri godine na Univerzitetu u Cirihu - zanimao sam se za problem koji je povezan s generacijama elementarnih čestica. Naime, pored prve generacije čestica koja gradi našu svakodnevnu materiju, postoje još dvije generacije koje se pojavljuju u ekstremnim uslovima kakvi su sudari čestica na CERN-u – rekao je on za portal „Avaza“.
Tokom rada u CERN-u na postdoktorskim studijima, on je odlučio aplicirati za grant švicarske vlade, kako bi osnovao vlastitu istraživačku grupu.
- Uspio sam. Grant na period od pet godina bio mi je dodijeljen. Dešavaju se jako zanimljive stvari u mojoj oblasti. Postoje određena dešavanja koja teorijska fizika ne može objasniti - devijacije između eksperimenta i teorije. Kroz nauku, usavršavanje i znanje koje sam stekao, uvidio sam da mi - Bosanci i Hercegovci - ni po čemu nismo slabiji od bilo koga. Na CERN-u smo 2020. ugostili značajan broj profesora fizike iz BiH koji su ovdje prošli obuku i bili odlični. Mi samo trebamo raditi stvari najbolje kako znamo. Nauka nikada ne daje odmah rezultat, već zahtijeva marljiv i dugotrajan rad, a to onda donosi stvarnu vrijednost – kazao je on.
Zahvaljujući grantu švicarske vlade, Greljo trenutno radi na Univerzitetu u Bernu. No, ove sedmice je promoviran u zvanje docenta na Univerzitetu u Bazelu.
- U Bazel prelazim u februaru naredne godine. Vijest je da sam prekjučer izabran u zvanje u Bazelu. Senat Univerziteta u Bazelu me je promovirao u docenta za oblast teorijske fizike čestica i kosmologije. Konkurs za ovu poziciju je raspisan u septembru prošle godine kad sam se i prijavio. Znao sam da se na slične pozicije prijavljuje i na stotine kandidata iz cijelog svijeta. Iskren da budem, nisam imao visoka očekivanja. Cilj mi je bio da uđem na listu od prvih sedam kandidata koji prolaze u drugi krug. Bio sam jako sretan kad su me pozvali na dvodnevni simpozij krajem marta na kojem su svi kandidati predstavili rezultate svojih istraživanja te planove za budućnost – rekao je Greljo.
Dodaje da je komisija brojila oko petnaest članova, uglavnom profesora s Odsjeka za fiziku ali i eksternih članova.
- Moj zadatak je bio da održim naučni seminar, predavanje za studente te intervju s komisijom. Po završetku simpozija, Komisija je odabrala nekolicinu kandidate te naše reference poslala većem broju anonimnih recenzenata širom svijeta. Odluka je donešena uzimajući sve navedeno u obzir. Treba napomenuti da su svi kandidati imali preko sedam godine iskustva u naučno-istraživačkom radu poslije okončanja doktorata. Ovaj nivo kompetitivnost je uobičajan na visokorangiranim svjetskim univerzitetima – izjavio je na kraju Greljo za portal „Avaza“.
