Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK ‘Preporod’, prigodnim govorom obratio se na akademiji posvećenoj 97. godišnjici rođenja rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika nezavisne BiH, održane u sarajevskoj Vijećnici.
U svom osvrtu dotakao se životnog puta rahmetli predsjednika Izetbegovića.
- Sjećanje povezuje mrtve i žive, one što su bili i one što jesu. BZK ‘Preporod’ kao najstarija kulturna organizacija Bošnjaka koja djeluje od 1903. godine imala je namjeru organizovati akademiju povodom 95. godišnjice rođenja Alije Izetbegovića još 2020. godine, u čemu nas je spriječila pandemija. Alija Izetbegović je bio jedan od nas. Porijeklom iz porodice koju je prognaničko-muhadžirski put doveo u BiH, Izetbegovićev život bio je stalna borba da se opstane ovdje - rekao je Kodrić.
Kaže da taj jedan ljudski vijek kao da nije bio život samo jednog čovjeka, već kao da se u njemu naselila čitava historijska sudbina.
- Još od rane mladosti bio je čovjek vlastite misli koja se vodila plemenitim idealima, od kojih temeljni ideal ljudske slobode, ali i otvorenog društva i slobodnog pojedinca koji ga čini. Odmah poslije Drugog svjetskog rata suđen je i kažnjen hladnim tamničkim zidom na način koji je bio brutalan. No, ta kazna je u njemu samo još više ojačala ideale. Uprkos tim zatvorskim stegama, začinje se ono što će postati naša velika historija i zajednički državnički iskorak koji je uslijedio - kazao je.
Drugo Izetbegovićevo sužanjstvo bit će presudno za ostvarenje ideala slobodarskog mišljenja, dodao je Kodrić.
- Po izlasku iz tamnovanja započinje društveno-političko djelovanje Alije Izetbegovića sa njegovim saradnicima kojim kreću u put koji je bošnjački narod čekao desetljećima. Nakon historije obespravljenosti, Bošnjaci su dobili autentični politički subjekt i ostvarili se kao samosvjesni narod. SDA je bila izraz svebošnjačke političke svijesti i volje. To je bio snažan poticaj da Bošnjaci postanu politički narod, jer nema naroda bez vlastite politike. Sa SDA kao prvom demokratskom političkom strankom u SR BiH obnavlja se parlamentarna demokratija, a Bošnjaci dobijaju zastupnika svojih interesa - poručio je Kodrić.
Ideal slobode za predsjednika Izetbegovića odnosila se na sve članove bh. društva, pa i sve građane Jugoslavije, mišljenja je Kodrić.
- Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem” – svima nama je poznata izjava predsjednika Izetbegovića kao nauk za bošnjački narod. I u vremenima najtežih iskušenja shvatao je kompleksnost BiH iz više uglova. To potvrđuje njegova izjava o unutrašnjem biću BiH: “Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu - naveo je Kodrić.
Kaže da je za mnoge Bosna ideja, san o zemlji na razmeđu svijetova, na velikoj granici između Istoka i Zapada.
- To je zemlja više vjera i nacija, pa stoga i zemlja tolerancije, gdje svako može da misli i vjeruje kako želi, gdje ne smije biti nasilja nad čovjekom i gdje neće biti nepravde. To je bio naš san o Bosni i samo takva Bosna može da postoji i opstane.” Upravo takvog predsjednika sjećamo se danas u ovoj zemlji u kojoj težimo jednakom društvu bez ikakvih razlika – zaključio je Kodrić.
