Dejvid Petigru (David Pettigrew), profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitet "Southern Connecticut" i član Upravnog odbora Studijskog programa za proučavanje genocida na univerzitetu Yale, pozvao je visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da pomogne na uspostavi spomen-obilježja na nekadašnjim mjestima zatočenja i strijeljanja u Kalinoviku.
Petrigru podsjeća da je zbog zločina u Kalinoviku, Žalbeno vijeće Suda BiH osudilo bivšeg komandanta Taktičke grupe Kalinovik Ratka Bundala na 22 godine zatvora, komandira Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u Kalinoviku Neđu Zeljaju na 15 godina zatvora te pripadnika VRS-a i komandira straže koji je upravljao logorom Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora.
Uslijed ovih zločina, napominje Petigru, bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku je sa oko 30 posto u 1992. godini, smanjeno na dva posto.
Kako dalje navodi, u pasusu 331. presude Žalbenog vijeća potvrđuje se da su Bošnjaci u Kalinoviku bili "neposredne žrtve" krivičnog djela progona, s obzirom da su bili izloženi zatvaranju, deportaciji, zastrašivanju i teroru te seksualnom nasilju i drugim nečovječnim djelima slične prirode, učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje te ubistvima i silovanjima.
Značajno je, kaže Petigru, da se presudom utvrđuje da su "posredne žrtve" ovih zločina "njihove porodice, njihove zajednice, te svi pripadnici ljudskog roda s obzirom da zločini protiv čovječnosti predstavljaju prijetnju i povredu ljudskog dostojanstva".
- I zaista, s obzirom da krivična djela počinitelja predstavljaju povredu našeg ljudskog dostojanstva, nedozvoljavanje postavljanja spomen-obilježja žrtvama u Kalinoviku je i povreda našeg ljudskog dostojanstva. To predstavlja uvredu cijelom čovječanstvu i kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju.
Danas pozivam visokog predstavnika da zajedno sa udruženjem ‘Istina Kalinovik '92’ radimo na uspostavljanju spomen-obilježja na nekadašnjim mjestima zatočenja i strijeljanja u Kalinoviku, uključujući i Barutni magacin, Osnovnu školu Miladin Radojević i Tuzlakovu štalu - ističe Petigru u pismu visokom predstavniku.
Pored toga, smatra da bi se koncentracioni logor Barutni magacin trebao sačuvati kao spomen-obilježje i moguća lokacija muzeja u cilju edukacije budućih generacija kako bi se spriječilo ponavljanje strašnih zločina.
Profesor Petigru također, u znak sjećanja na žrtve i u skladu sa zakonom BiH o zabrani veličanja osuđenih ratnih zločinaca, poziva visokog predstavnika da ukloni mural s Ratkom Mladićem na ulazu u Kalinovik. Mural posvećen nekom osuđenom nacističkom ratnom zločincu bi bio, podvlači on, neprihvatljiv u bilo kom evropskom većem ili manjem gradu.
- Ovaj mural je ovdje neprihvatljiv. On predstavlja okrutnu provokaciju s prijetnjom ponavljanja užasnih zločina - poručuje Petigru, zahvalivši udruženju "Istina Kalinovik ‘92" koje imaju hrabrosti da se bore za ljudska prava te za istinu i memorijalizaciju.
- Potičem visokog predstavnika Šmita da podrži njihovu izuzetno važnu borbu protiv negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Žrtve iz Kalinovika, a posebno one čiji posmrtni ostaci još nisu identificirani, uključujući doktora Abdurahmana Filipovića, Avdiju Škoru i Salku Vranovića, ne smiju biti zaboravljene. Sjećamo ih se zajedno s članovima njihovih porodica koji su ih voljeli – poručio je profesor Petigru.
