Puna skladišta kod trgovaca i popunjene kućne zalihe utjecali su na pad cijena hrane u BiH, a građani s nestrpljenjem očekuju da se na cijene osnovnih namirnica odrazi i evidentan pad cijena goriva, a time i troškova transporta. Uprkos blagom popuštanju inflatornog pritiska, koji traje već duže vrijeme, ekonomski stručnjaci ne usuđuju se dati dugoročnije procjene.

Veće količine

Ono što je definitivno potvrđeno jeste da je BiH u junu zabilježila rekordnu godišnju inflaciju od 15,8 posto te da su najveća poskupljenja, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sektoru prijevoza - 34,5 posto i na policama s hranom - 23,4 posto.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ljiljan Veselinović kaže da, u slučaju stabilizacije cijena goriva, treba očekivati smanjenje troškova u proizvodnji i trgovini praktično svega.

- Međutim, teško je prognozirati, jer cijene na globalnom nivou zavise od odnosa ponude i potražnje. Zbog situacije u Ukrajini ponuda je manja nego inače, iako ima nekih pozitivnih pomaka, kao što je potpisivanje sporazuma s Rusijom o izvozu žitarica iz Ukrajine. Potražnja je veća nego inače, jer zbog straha od nestašica države i pojedinci kupuju veće količine nego inače. Kad se ove prilike stabiliziraju, postoji velika šansa da će se i cijene korigirati, ali vjerovatno ne na onaj pretpandemijski nivo - kaže Veselinović.

Ratno stanje

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da je blagi pad cijena hrane posljedica adaptacije globalnog tržišta i stabilizacije u lancima snabdijevanja, kao i prilagođavanja ratnom stanju u Ukrajini.

- Ono što je možda najbitnije je pad potražnje. Tržišne sile uvijek uvjetuju pad cijena, samo je pitanje kada će se to desiti. Teško je bilo šta predviđati, ali mislim da ćemo u narednih nekoliko godina, u svijetu i u BiH, imati skupu hranu. Ipak, dugoročne su tendencije pada cijena hrane zbog razvoja novih tehnologija i, generalno, svjetskog progresa - ističe Čavalić.