Po završetku srednje škole mladima u BiH dolazi prekretnica u životu kada se moraju odlučiti da li će nastaviti školovanje ili će ipak raditi. 

Kako je za portal „Avaza“ kazao agent za zapošljavanje i stručnjak za marketing i odnose s javnošću Dominik Raškaj kazao da je ova tema veoma kompleksna, ali na osnovu podataka koje posjeduje, veliki broj omladine upisuje zanimanja koja su zvučna, aludirajući na zanimanja pravnik, ekonomist.

Najmanja potražnja

- Što se tiče radne snage u BiH najviše su otvorene pozicije u građevinskom sektoru, tesara, zidara, električara, pa sve do vodoinstalatera. Druge najotvorenije pozicije su u transportu obzirom na sve probleme koje se dešavaju u carinskim terminalima zbog održavanja cijena nafte i goriva i zbog nedostatka povećanja plaća u tom sektoru. Sve više ih nedostaje i u transportu – kazao je on za portal „Avaza“.

Dodao je da najtraženija radna snaga u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu. Ističe da ovi kantoni prednjače u odnosu na ostale kantone.

- Najmanja potražnja je u Unsko-sanskom kantonu, regija Goražda i jedan dio Hercegovine, Zapadno-hercegovački kanton – kazao je Raškaj.

Naglasio je da kada je u pitanju opredjeljenje mladih za zanimanja, sektori poput pravnika, ekonomista i drugih sličnih zanimanja su popunjeni.

Odlazak u Njemačku

- Dešava se da omladina koja završi fakultet u tom smjeru ili srednju školu, ne može naći kvalitetno radno mjesto u Bosni i Hercegovini. Druga stvar je što omladina ne razmišlja dugoročno te da bez fakultetskog obrazovanja ili znanja mogu u Njemačkoj raditi drugi posao za koji taj stepen obrazovanja nije potreban – rekao je Raškaj.

Dodaje da gledajući dugoročno, ne upisuju se ni zdravstveni dodaci koji bi se trebali plaćati na osnovu zakona, jer većina poslova bez fakulteta u Njemačkoj kako kaže radi se na crno.

- Najveće plaće se primaju u IT sektoru u BiH, ali i na Balkanu. U Hrvatskoj i Srbiji prednjače u visini plaća, međutim i građevinski sektor je krenuo u tom smjeru povećanja obzirom da se vidi taj nedostatak radnje snage i mora se na neki način privući bilo to sa više slobodnih dana ili povećanjem plaće za normalne uslove življenja u BiH – zaključio je Raškaj.