Kontejnerske luke u jugoistočnoj Evropi sve se više koriste za krijumčarenje ilegalne robe, ističe se u izvještaju „Lučke pukotine: Istraživanje pomorskih balkanskih ruta”, koji je objavila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).

Novi putevi

Zbog niza velikih zapljena kokaina, heroina i cigareta od 2018. godine autori sugeriraju da se tradicionalna „balkanska ruta” krijumčarenja preko kopna dopunjava pomorskim rutama u luke Jadranskog, Egejskog i Crnog mora.

- Krijumčari traže alternativne puteve zbog mjera osmišljenih da ograniče migracione tokove i COVID-19, dislokacije velikih zapljena kokaina u Belgiji i Nizozemskoj i poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini. Velike zapljene kokaina, koji se obično skriva u kutijama banana u lukama Drač u Albaniji, Ploče i Rijeka u Hrvatskoj i Solun u Grčkoj, potiču sumnju da luke jugoistočne Evrope postaju sve privlačnije za krijumčare. Sumnju dodatno pojačavaju i velike zapljene heroina u lukama Konstanca u Rumuniji, Koper u Sloveniji i Varna u Bugarskoj, kao i dugogodišnji problem šverca cigareta, posebno kroz luke Bar u Crnoj Gori i Pirej u Grčkoj - kazao je koautor Valter Kemp (Walter).

Kriminalne grupe iz BiH, kako se navodi u izvještaju, uglavnom koriste luke Ploče i Rijeka u Hrvatskoj. Izvještaj prati glavne rute krijumčarenja i objašnjava tehnike prikrivanja ilegalnih roba, a bavi se i ekosistemom luka i njihovim ranjivostima te opisuje kriminalne aktere koji djeluju u lukama i oko njih.

Šire mreže

- U nekim lukama izgleda da postoje ćelije kriminalnih grupa koje djeluju kao dio širih transnacionalnih mreža. Povećana ulaganja u infrastrukturu učinit će balkanske luke privlačnijima za poslovanje, legalno, ali i nelegalno. Zato je važno unaprijediti sigurnost regionalnih luka, kao i povećati saradnju između organa za provođenje zakona duž balkanskih pomorskih ruta - ističe autor izvještaja Ruđero Skaturo (Ruggero Scaturro).

Veće ulaganje

Sigurnost luka u jugoistočnoj Evropi poboljšala se u protekloj deceniji zahvaljujući većem ulaganju u tehnologiju, usklađivanju s međunarodnim sigurnosnim standardima, kao i podršci organizacija poput Ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala i EUROPOL-a.