Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) na kraju je ipak nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH iako, doduše, samo tehničke.

Poboljšanje procesa

Ključne izmjene koje je napravio Šmit tiču se zloupotreba javnih sredstava i resursa.

Oni se, u smislu ovog zakona, definiraju kao bilo koje nezakonito korištenje sredstava i resursa države BiH, entiteta, kantona, Distrikta Brčko BiH i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, kojim kandidati na izborima i izbornim listama, kao javni ili državni dužnosnici, ili neposredno izabrana lica, raspolažu za potrebe obavljanja službene dužnosti.

Tako se Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) daje ovlaštenje da, u slučaju povreda Izbornog zakona, izrekne kaznu do čak 30.000 KM. CIK, također, ima ovlaštenje i da ukloni kandidata s kandidatske liste ako se utvrdi da je prekršio Zakon.

Osim toga, s liste može biti uklonjena i kompletna politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat. U povrede, između ostalog, spada uključivanje podređenih državnih službenika u promociju kandidata, korištenje javnih ustanova za predizborne aktivnosti, ometanje skupova drugih političkih stranaka, ometanje novinara u njihovom poslu itd.

Također, u slučaju povrede, može se zabraniti i rad određenim osobama u biračkim odborima, komisijama ili mjestima. Ukoliko povrede izvrše zaposleni ili angažirani u izbornoj administraciji, za njih je predviđena kazna i do 3.000 KM.

Dvije tačke

Visoki predstavnik je obrazložio razloge uvođenja tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH kojima, kako je rekao prilikom donošenja odluke, namjerava osigurati slobodnu i fer kampanju.

- Izborni zakon za opće i slobodne izbore u Bosni i Hercegovini tek treba unaprijediti kada je riječ o sprečavanju izbornih prevara. Dakle, kad je riječ o onome ko lažira brojanje glasova, ko širi govor mržnje, pokušava utjecati na druge, primjerice ugnjetavanjem, prijetnjama, tu sam povećao kazne u Zakonu - rekao je Šmit i dodao kako političari nisu uspjeli dogovoriti ove izmjene.

Razuman period

Iako je (zasad) nametnuo samo tehničke izmjene Izbornog zakona, Šmit nije isključio mogućnost da bi se mogle desiti i neke dublje. Šmit je naveo kako je stranačkim liderima dao posljednju šansu kako bi postigli dogovor o suštinskim izmjenama Izbornog zakona.

- Izbori su za dva mjeseca. To je razuman vremenski period. Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Pri tome trebaju imati na umu da ja imam izvršne ovlasti. Nisam odustao od njih. Samo ih ovaj put nisam koristio - rekao je Šmit.