- Za nekoliko sedmica ću se sastati sa predstavnicima stranaka. To je zadnja šansa - kaže visoki predstavnik u BiH. 

Kristijan Šmit (Christian Schmidt) kaže da nema namjeru mijenjati važeći Izborni zakon, ali želi pronaći rješenje za neke probleme.

Gospodine Šmit, zašto ste donijeli odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona i šta ova odluka znači za Bosnu i Hercegovinu?

- Odluku sam donio na temelju dvije tačke. Izborni zakon za opće i slobodne izbore u Bosni i Hercegovini tek treba unaprijediti kada je riječ o sprječavanju izbornih prijevara. Dakle kad je riječ o onome ko lažira brojanje glasova, ko širi govor mržnje, pokušava utjecati na druge, primjerice ugnjetavanjem, prijetnjama, tu sam povećao kazne u zakonu. Također, to je u skladu sa zahtjevima Organizacije Vijeća Evrope i Venecijanske komisije koja je dala prijedloge i njih su zapravo podržale sve strane u Bosni i Hercegovini, kao i Evropska unija. A što se onda događa? Svi to podržavaju, ali ništa se ne mijenja. U Parlamentu je ovaj pokušaj propao. Zato sam sada donio ovu odluku.

Mediji u BiH su objavili dokument o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH. U tom dokumentu bilo je odredbi koje su izazvale veliko negodovanje. Je li to bio Vaš službeni prijedlog i ako jeste zašto ste promijenili odluku? Zbog pritisaka?

- To je bila osnova za raspravu. Ja to nisam odlučio. Moja odluka je kada stavim svoj potpis na nešto. To još nisam učinio. Postoje dvije teme o kojima želim nešto reći. Mi imamo dramatičnu situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tamo imate vladu, predsjednika i potpredsjednika. Nijedan uopće nije izabran u posljednje četiri godine jer je izbor blokiran. Tu je još uvijek stari predsjednik koji je izabran 2014. godine.

Postoji Ustavni sud u Federaciji. Koliko ima sudaca? Devet. Koliko ih je imenovano? Pet. Zašto je to tako? To je zato jer onaj ko je prelazni predsjednik (entiteta FBiH - op.red.) ili vršitelj dužnosti ne proslijeđuje prijedloge za imenovanje sudaca Parlamentu iako ima jako dobrih kandidata. To znači da u pravom smislu te riječi postoji zastoj u provođenju prava iz političkih taktičkih razloga. 

"Zadnji izlaz prije odluke"

Koja je stranka za to konkretno odgovorna, gospodine Šmit?

- To nije jedna stranka, ali predsjednik je iz HDZ-a (Marinko Čavara - op. red.). Međutim, sada uopće ne želim stavljati (tu) stranku na stub srama. Tu obavezu ispunjavate i ne koristite je kao alat za blokiranje u korist bilo koga ili bilo čega.

Zašto onda niste donijeli odluku?

- Jer dajem još jednu, posljednju šansu da izvršna i zakonodavna vlast to odluči. To zapravo tu pripada, tome nije mjesto na mom stolu. Ja sam, da tako kažem, samo onaj koji pomaže u nuždi.

Za nekoliko sedmica ćemo se sastati sa predstavnicima stranaka. A onda ću vidjeti ima li pomaka. A nakon izbora bi se trebalo dalje razgovarati na evropskoj razini o tome kada Bosna i Hercegovina može postati članica EU. Ako ne mogu pokazati napredak, onda će to izazvati velika pitanja, i to ne samo u Briselu. Upravo sam zato i preuzeo inicijativu pred izbore. To je zadnja šansa, da tako kažem. Zadnji izlaz prije odluke.

Očekujete li zaista da će ta odluka biti donesene prije izbora u oktobru?

- Izbori su za dva mjeseca. To je razuman vremenski period. Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Pritome, trebaju imati na umu da ja imam izvršne ovlasti. Nisam odustao od njih. Samo ih ovaj put nisam koristio.

To znači da ste to samo prolongirali, ako sam Vas dobro razumjela?

- Uvjetovao sam to i nadam se još jednom da svoje ovlasti ni u jednom trenutku neću morati koristiti. Nadam se, i s obzirom na izbore, da svi žele pokazati da nešto mogu. I zato nisam potpuno bez očekivanja i bez nade.

Kada je riječ o drugoj temi (promjenama Izbornog zakona - op. red.), tu imamo veoma kompliciranu pravnu situaciju.

Imamo delegate koji se biraju u takozvani Dom naroda, koji trebaju odlučivati ​​da li su ovim ili onim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi Srba ili Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju biti izabrani. Tamo gdje su, na primjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju ogromne tenzije.

U gradu Goraždu od 25 000 stanovnika, živi 24 Hrvata. Inače, ni prije rata ih nije bilo puno više. A onda imate kanton Mostar (Hercegovačko-neretvanski – op. red.) gdje živi 120 000 Hrvata. I oni šalju tri delegata, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je sud rekao da to ne može u potpunosti biti tako. A Parlament nažalost odluku o tome nije donio.

To pitanje je bilo pogrešno komunicirano. I zbog toga sam rekao, da mislim da je pametno, da ne želimo to provoditi, već da se mora razgovarati s ljudima od kojih su neki stekli dojam ili su mislili da se samo "nagrađuju" oni koji žive na području s mnogo etničkih sunarodnjaka odnosno Hrvati s Hrvatima. Nije se uopće radilo o tome.

Ni u kojem slučaju ne želim ovdje probuditi dojam da se želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu na različite etničke regije. Ne, zaboga, ja sam tu upravo da to spriječim i da održim takozvani teritorijalni integritet.

I zato mi je nevjerojatno važno da ljudi, uključujući i onih 24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni. Ali naravno da se negdje mora napraviti ravnoteža. O tome se mora razgovarati. Činilo mi se da je rasprava, koja se ovdje vodila, bez obzira od koga je podstaknuta, vođena pogrešno. Građani imaju pravo izjasniti se, ali meni se to učinilo malo prekomplicirano i zato sam to sada stavio na čekanje. 

Međunarodna zajednica je ponovo odlučna

No, možete li reći vrlo konkretno šta Vi mislite o cenzusu od tri posto?

- Ne mislim da je to u toj formi primjenjivo. Zbog toga se mora ići drugim putevima, kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge strane da građani to mogu razumjeti i podržati.

Dakle, uzimam sebi vremena da razgovaram o tome. Nažalost, razgovori o Izbornom procesu posljednjih godina, moram reći desetljeća, su uvijek bili neuspješni. Ja također ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih raznih manjih problema, ako mogu tako reći. I tu se mogu osloniti na moje mogućnosti koje mi daju tzv. bonske ovlasti ako baš ne ide nikako drugačije.

U pozadini se posljednjih dana odvijala prava diplomatska ofanziva. Bilo je informacija da primjerice SAD vrše posebno veliki pritisak na Vas da donesete ove odluke. BiH je čini se postala žrtva različitih interesa izvan zemlje. Kako Vi gledate na poziciju zemlje u aktualnoj geopolitičkoj situaciji?

- Jako sam sretan kada se države brinu o Bosni i Hercegovini, jer razni političari u BiH, bilo u Sarajevu ili u Banjoj Luci ili bilo gdje drugo, imaju pogrešan osjećaj da se svijet vrti oko BiH. To nije tako, hvala Bogu, jer ako bi to tako bilo, onda bi to značilo da imamo tešku situaciju u Sarajevu.

Znači li to da pritisak ipak nije bio tako veliki?

- Pa sad, znate ja 30 godina nosim političku odgovornost. Pritisci postoje svuda, ali ovdje se radilo o saradnji. I smijem reći da je dobra stvar za Bosnu i Hercegovinu što je međunarodna zajednica, minus Rusija, ponovo odlučna. I zato, mogu reći, to nije bio pritisak, nego smo se usaglasili. To se odnosi na ovo što sam sada uradio i odlučio. Rekao bih da je to interes.

Šmit: Dodik me uvrijedio

Od početka rata u Ukrajini BiH je ponovo u fokusu, brojni promatrači govore o zabrinjavajućoj situaciju u zemlji. Nakon svega što se dešavalo u posljednje vrijeme, strahujete li za stabilnost u zemlji?

- Zabrinut sam. Zabrinjava me zapaljiva retorika. Sada je, moram to reći, Izetbegović (Bakir Izetbegović, predsjednik SDA- op. red.), potpuno zastranio, govoreći kako se mlade ljude može više ili manje naoružati i slične gluposti. To se mora ne samo jasno odbaciti, već i reći: "Oprez! BiH je dragocjena porcelanska kutija. Ne može se hodati okolo i pričati takve stvari." Spomenuli ste Ukrajinu. Mi ne znamo šta Rusi misle. Ja ne želim reći da će ovdje početi rat. Ne, tu brigu, vjerujem, mogu odbaciti. Ali tu je stvaranje nestabilnosti, i to me već pomalo brine, da se ovdje bavimo pogrešnim temama.

Gospodine Šmit, Milorad Dodik dovodi u pitanje Vašu legitimnost na poziciji visokog predstavnika, ovih ste dana u Sarajevu doživjeli kritike kakve ni jedan drugi visoki predstavnik prije Vas nije doživio, sada Vas je oštro kritizirao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Šta to znači za Vaš budući angažman u BiH?

- On mene nije kritizirao, on je mene uvrijedio. (ljutitim glasom) Moram reći da to ne ide, ta forma političke komunikacije koja ovdje postoji. (i dalje ljutitim glasom). Čak i kada je neko predsjednik jedne zemlje, od njega se očekuje pristojnost i poštovanje prema drugom. Gospodin Dodik je, rekao bih, poseban slučaj jer on tu retoriku njeguje godinama. I oni koji su se dali malo potpaliti u Sarajevu trebali bi imati na umu, a ja to jako dobro znam: ako više ne bude visokog predstavnika, onda nema ni stabilnosti. Ja ću otići sa ove dužnosti tek kada put u evropske integracije bude osiguran.

Ali mnogi ne poduzimaju ništa po tom pitanju. Umjesto što mene zasipaju uvredama bolje bi im bilo da rade, donose zakone i iznalaze rješenja. Nemam više što reći o toj gospodi.