Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača najavio je da će Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sutra na sjednici glasati o dva zakona koje je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a riječ je o Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, piše Fena.
Ukoliko delegati izglasaju ova dva zakona bit će omogućeno da stupe na snagu jer ih je ranije usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Drljača je za Fenu kazao da je zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH izuzetno bitan. Njime se pokazuje kvalitetniji odnos društva posebno prema siromašnim porodicama sa djecom.
Tako je predviđeno da se zakonom urede dva osnovna prava materijalne podrške porodicama sa djecom: dječiji dodatak i naknada nezaposlenoj porodilji.
- Osnov za obračun ovih osnovnih prava je najniža plata u Federaciji BiH u skladu sa odredbama Zakona o radu. Trenutno je najniža plata 543 KM. Pravo na dječji dodatak ostvarit će djeca do navršene 18 godine života, ako prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plate u Federaciji BiH (217 KM) i da dijete nije na smještaju u hraniteljskoj porodici ili ustanovi socijalne zaštite. Visina dječijeg dodatka je 19 posto najniže plate u Federaciji BiH (103,7 KM mjesečno). Ovo pravo će se finansirati iz Budžeta Federacije BiH. U ovoj godini, u budžetu Federacije BiH je planirano za iste namjene 50 miliona KM – kazao je Drljača.
Cilj zakona je da se po prvi put na jedan reformski način uredi dječiji dodatak na nivou Federacije, a Federacija će biti garant da svako dijete u Federaciji, koje ispunjava utvrđene uslove ostvari pravo na dječiji dodatak.
- Pravo na novčanu naknadu ostvariće i porodilje koje nisu u radnom odnosu. Uslov je da se porodilja nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili je na redovnom školovanju. Visina iznosa mjesečne naknade porodiljama je 55 posto najniže plate u FBiH a nakanda će se isplaćivati u periodu od 12 mjeseci, oko 298 KM mjesečno. Ovo pravo će se finasirati na kantonalnom nivou. Procjena je da će biti nešto više od 9.000 korisnica ovog prava. Naravno, kantoni mogu utvrditi i veće iznose naknade za finansiranje ovog prava, u skladu sa svojim mogućnostima – pojasnio je za Fenu Drljača.
Govoreći o predloženim izmjenama Zakona o radu navodi da se njima provodi presuda Ustavnog suda Federacije BiH od 26.2.2020. godine kojom je utvrđeno da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu nije u saglasnosti sa Ustavom FBiH kada je riječ o zaštiti prava iz radnog odnosa.