Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB) gostovao je danas u emisiji Dan uživo na N1 televiziji, urednika i voditelja Dalibora Mrdića.

U dinamičnom i zanimljivom intervjuu, Radončić je govorio o kandidatu za Predsjedništvo trećeg političkog bloka koji se okuplja oko SBB-a kao snažne državotvorne stranke, odnosima političkih aktera u BiH, predstojećim izborima u BiH, recikliranju stare teme o reviziji tužbe BiH protiv Srbije, kandidatima drugih političkih subjekata, stavovima Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske prema BiH...

Političke utakmice

Na pitanje voditelja, da li je on kandidat, Radončić je ponovio:

- Nisam. SBB je, vi znate, desetak-dvanaest godina stara stranka. Mi smo svaki put imali kandidata koji je praktično bio drugi ili jednom treći. Mislim da SBB kao stranka koja se pokazala da nije stranka padalica zvijezda zaslužuje da ima svog kandidata i vjerujem da će to biti mlađi čovjek, menadžerskog profila koji ima političkih utakmica, ali nije metuzalem da 20 ili 25 godina živi od budžetskog novca ili u ovoj ili onoj stranci.

Upitan, da li već ima sliku potencijalnog kandidata, lider SBB-a je pojasnio kakav kandidat SBB-a za Predsjedništvo BiH će biti.

- To je kandidat koji će se zalagati za evropsku Bosnu i Hercegovinu, koji neće padati na nacionalističke i etničke vatre, koji će biti lice SBB-a koji želi razvoj, zapošljavanje, nove odnose u regionu, nove međunacionalne odnose, nove unutarnacionalne odnose, mislim na Bošnjake, nove međuentitetske odnose. Takvih ljudi ima i mi naravno imamo takvog kandidata. Mislim da su sada u opciji tri ozbiljna imena – rekao je Radončić.

- Predsjednik SBB-a je kazao da su SDA, Trojka i Komšić ozbiljni kandidati a da je koalicija Država "potpuno periferna politička stranka i to će se pokazati na ovim izborima".

Komentirao je i najavu Željka Komšića i njegov pohod na četvrti mandat u Predsjedništvu BiH.

- To je njegovo legitimno pravo da nakon 12 godina pokuša da sjedne još četiri u Predsjedništvo. Građani znaju šta je domet njegovih 12 godina, da li je to pomoglo Bosni i Hercegovini.

Narušavanje odnosa

Na konstataciju voditelja da neki tvrde „da nije bilo Komšića u Predsjedništvu BiH u posljednjem mandatu, da ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine“, Radončić je kazao:

- To nije tačno. Bosna i Hercegovina je mnogo žilaviji, u državnom smislu, organizam i ozbiljna država da bi to zavisilo od jednog člana Predsjedništva. Uzmite kompetencije članova Predsjedništva i vidjet ćete da od te priče nema ništa. Mislim da ima i onih koji tvrde da je upravo boravkom gospodina Komšića u Predsjedništvu došlo do značajnog narušavanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa i do slabljenja Bosne i Hercegovine. Zaista kada su hrvatsko-bošnjački odnosi složni, kada mi radimo zajedno, mnogo bi bili jači prema nečemu što se zove separatizam gospodina Dodika. Tako da imate i tu kontra-tezu koja ima mjesta.

O mogućnosti da se opozicija okupi oko jednog kandidata, lider SBB-a je rekao da je on prvi izjavio da bi opozicija trebala imati jednog kandidata.

- A onda je gospodin Konaković dao intervju, ja mislim možda čak i kod vas, da Trojka može dati i dva kandidata od kojih će jedan sigurno pobijediti. Znači ako oni kažu da ne treba ići s jednim kandidatom, ne znam zašto bih ja hitao u tu priču, kada kažem ja mislim na SBB – rekao je Radončić.

Na pitanje, da li je to razlog zbog čega je SBB ipak odlučio da na ove izbore ide sa svojim kandidatom za člana Predsjedništva, Radončić je precizirao:

- Ne, ja vama svima samo govorim da mi nemamo nikakve moralne obaveze i političke obaveze prema Trojci. Druga stvar je da li ćemo mi procijeniti. Ja sam razgovarao, mi smo u petak imali veoma dobar razgovor sa gospodinom Konakovićem. Ako oni daju neko ime koje zaista može da objedini opoziciju, da to bude zajednički opozicioni kandidat mi ćemo to dati na naše Predsjedništvo i vidjet ćemo da li možemo da podržimo tu opciju ili ne.

Izetbegović se izvinio

Novinara je zanimao i stav Radončića o polemici koja je prethodnih dana na sceni u BiH u vezi istupa Nevenke Tromp o razlozima propasti revizije tužbe BiH protiv Srbije.

- Problem je nastao 2017. godine i to je bio dio predizborne kampanje 2018. godine. Gospodin Izetbegović je zbog problema koji su nastali i Vijećnice se javno izvinio meni i gospodinu Nikšiću. I ja mislim da sad obnova te priče, a bez novih dokaza i činjenica, teško nekoga mogu svrstati u kategoriju izdajnika. Vi znate kada je gospodin Izetbegović napravio neku aluziju prema gospodinu Konakoviću vezano za izbore, ja sam rekao ne, to se nije dogodilo. Ja sam naravno rival gospodina Izetbegovića, ali on nije izdajnik. 

On možda je napravio grešku i jeste, ali drugo je veleizdaja, to su teške riječi koje koriste kadrovi SDA koji su naučili tamo da lako etiketiraju ljude, ja sam bio najveća žrtva takvih etiketa. I sad imamo situaciju, ja sam to rekao i gospodinu Konakoviću u petak, „Dino pitaj malo i svog najbližeg saradnika gospodina Zvizdića koji je išao u Beograd, po nalogu Bakira Izetbegovića da objašnjava šta će Bošnjaci raditi predsjedniku Srbije Vučiću“. Bojim se da tu ima i nekih neprincipijelnosti. Zadnja stvar koju bih ja u životu uradio je da branim gospodina Izetbegovića na ovoj temi, ali nisam siguran da nam taj rječnik veleizdajnika, treba vraćati u politički život BiH i kao dio predizbornog folklora, jer evo ja sam danas dobio satisfakciju, gospodin Mektić se kao bivši ministar sigurnosti na Sudu izvinio za neke kvalifikacije koje je koristio - kazao je lider SBB-a. 

Šta će reći administracija Džo Bajdena

Komentirao je i ponašanje i stavove političara iz Hrvatske.

- Ako dozvolite, mnogi ljudi u BiH, pa čak ni profesionalni političari, nisu shvatili da u Milanovićevim javnim elaboratima koji su brutalni, ima mnogo politike. Mnogi ljudi su to doživljavali kao neku vrstu populizma, iživljavanja, primitivizma. Ali gledajte, gospodin Milanović je najavom hrvatske blokade širenja NATO pakta, uspio da uradi jednu stvar veoma važnu iz ugla njegovih interesa. Da pitanje Hrvata delegira direktno u Bijelu kuću.

To do sada nije bila priča koja je mogla da stigne do tog nivoa ali on ide jednom logikom koja je jednostavna, morat će administracija predsjednika Bajdena da kaže: „čekajte, šta se to dešava u Bosni sa tim Hrvatima da oni blokiraju ulazak dvije zemlje u NATO pakt“ i mislim da u tom kontekstu treba posmatrati taj razgovor sa gospodinom Blinkenom. I ta vrsta lobiranja može ići u korist Hrvata i na štetu Bošnjaka. I nažalost Bošnjaci nemaju tako razvijen logistički centar ni u Briselu, ni u Vašingtonu. Ujedinjene nacije su nažalost mjesto koje se mnogo ne pita. I jako je dobro da smo mi uspjeli da se tamo obratimo, gospodin Džaferović. 

I znalo se, ne treba tu nikakvo veliko lobiranje. Iako gospodin Alkalaj zaslužuje sve komplimente. Ako se pojavi šef države, član Predsjedništva, tamo nema šta da traži predsjednik Vijeća ministara. To je bilo tehnička disciplina koja je naravno tražila diplomatske aktivnosti. Ali ovo za biranje, za hrvatsko pitanje u Bijeloj kući i u Briselu, je tema kojom se moramo mi baviti kao BiH na najdobronamjerniji način. Ne znači da ćemo mi imati štete od miješanja Bijele kuće. Naprotiv, ja smatram dokle god se zvanični Vašington energičnije i principijelnije ne umiješa u rješavanje bosanskohercegovačkih pitanja, ona neće biti riješena, uz puno poštovanje prema Briselu - rekao je Radončić. 

Cijeli intervju pogledajte u videoprilogu.