Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je opće izbore za 2. oktobar. Lider HDZ-a Dragan Čović u pismu zapadnim diplomatima upozorio je da je to direktna "prijetnja miru i stabilnosti zemlje".
Najavio je poduzimanje koraka za teritorijalni preustroj BiH. Ipak, još ne odustaju od promjena Izbornog zakona. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović uputio je dopis premijeru Plenkoviću u kojem predlaže sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Kao razlog navodi opasnosti da "Hrvati u BiH neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti, te da će izgubiti ravnopravnost i ustavna prava."
Gosti emisije "Otvoreno" na HRT-u bili su Božo Ljubić, Gordan Grlić Radman, Elmedin Konaković, Bojan Glavašević i Tihomir Vinković.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je jučer i prekjučer bio u Mostaru na konferenciji budućnost Europe.
- Danas smo razgovarali s Draganom Čovićem koji je izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo zbog nepostizanja dogovora što opet ne znači da se nije uspjelo. Hrvatska Vlada, premijer i svi mi koji smo radili, uložili smo veliki politički kapital, napore i snažnu reputaciju koju uživamo unutar EU-a kako bismo osnažili interes zemalja članica za promjenom Izbornog zakona. Promjena Izbornog zakona jedan je od 14 prioriteta kriterija koje BiH treba ispuniti kako bi stekla status za članstvo u EU - istakao je.
Rekao je kako se nikada u historiji nije našlo u strateškom dokumentu - konstitutivnost, jednakopravnost i promjena Izbornog zakona.
- Strateški kompas je jedinstveni dokument za sljedećih 10 godina, koji na 49 stranica razlaže način na koji EU želi vidjeti jačanje sigurnosti, odbrane, stvaranje otpornosti pred utjecajem trećih zemalja, rekao je.
Dodao je kako se s BiH stalno bave i ona je stalno u agendi.
- Ne trebamo Vijeće nacionalne sigurnosti da bi saznali nešto novo. Vlada je ovdje kompas, a premijer je navigator. Naša reputacija je narušena u međunarodnoj zajednici zbog takvih izjava Zorana Milanovića, rekao je.
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić naglasio je kako BiH trenutno nema Izborni zakon.
- Ustavni sud BiH nakon što parlament nije promijenio Izborni zakon u zadanom roku, izbrisao je određene članke Izbornog zakona, tako da danas nemamo načina kako da na ustavan i zakonit način izaberemo Dom naroda Federacije BiH i time predsjednika i Vladu Federacije i 2/3 Doma naroda Parlamentarne skupštine BIH. Nažalost, do dogovora nije došlo. Susreli smo se s opstrukcijama, dijela "mainstream" bošnjačke politike. Problem je što CIK nije imenovan na zakonit način - rekao je.
Istakao je da BiH nije istinski suverena država kao ostale države u Europi.
- BiH je još uvijek jedan neproklamirani protektorat ili zemlja pod skrbništvom međunarodne zajednice. Visoki predstavnik može nametnuti Izborni zakon kao što je nedavno nametnuo zakon o državnoj imovini. Ako visoki predstavnik ima autoritet da nametne amandmane na Ustav, onda ima mogućnost da nametne Izborni zakon jer ima jasan okvir. Četiri godine institucije su blokirane i ništa bitno se ne događa - naglasio je.
Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković je naglasio kako je Bih suverena država sa svojim granicama, teritorijem te da ima propise, zakone i Ustav.
- Impresivno je kako se ova tema pretvara u temu Izbornog zakona i izbor člana iz redova hrvatskog naroda i kako se zanemaruje reforma cjelokupnog Ustava. Hrvat u RS-u se ne može kandidirati za člana predsjedništva, isto tako Srbin iz Sarajeva, ni Jevreji, Romi i ostali koji ne pripadaju etničkim skupinama. Rekao sam da nije fer da dominira tema izbora člana iz redova hrvatskog naroda. Nije na stolu samo bila ta tema. Tema je bila raspakiravanje te luđačke etničke košulje i uvođenje građanskog koncepta, barem za početak na scenu, a onda njegovog razvijanja uz razlike koje narodi u BiH imaju - rekao je.
Naglasio je kako se sad mogu čuti prijetnje iz Hrvatske.
- Mi smo stoljećima susjedi. Bosanci i Hercegovci su hrabar i častan narod koji ne trpi prijetnje. S nama se ne može razgovarati porukama rata. Nema nikakvog trećeg entiteta, ni prijetnji. Mi smo spremni za stodnevne razgovore kako bi našli rješenje za probleme u BiH. Politički lideri u Hrvatskoj moraju sebi objasniti - kako su došli u situaciju da su im glavni partneri u BiH ljudi iz RS-a u kojoj ne živi 93 posto Hrvata koji su tamo živjeli prije agresije na BiH. Ovdje su polu kreirani sukobi SDA i HDZ-a koji to prenose konceptualno na sukobe naroda, a prelako se dogovaraju o temama koje su za njih istinski važne, rekao je Konaković.
