Protest poslodavaca iz Kantona Sarajevo zbog povećanja iznosa komunalnih taksi od 500 do 2.000 posto ponovo je aktuelizirao problem opterećenja bh. privrede kroz parafiskalne namete.
Mnogima od takvih nameta, harača u 21. stoljeću ne zna se ni svrha, osim da služe za punjenje budžeta i finansiranje troškova glomazne administracije na svim nivoima.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da, prema novom zakonu, i općine sada mogu samostalno odrediti visinu taksi za istaknutu firmu, ali se pita je li opravdano uzeti novac za koji se ne pruža bilo kakva usluga.
- Parafiskalni nameti su generalno veliki teret za našu ekonomiju, što pokazuju i podaci da je u prošloj godini u FBiH prikupljeno 679,7 miliona KM po osnovu različitih taksi i naknada. Inače, na svim nivoima vlasti u BiH ima više od 3.400 različitih parafiskalnih nameta. Budžeti su sada puniji nego ikada, tako da ukidanje ovih taksi ne bi dovelo do problema u punjenju budžeta neke općine - kaže Hadžić.
Dodaje da je prednost odredbi prema kojima lokalne zajednice mogu samostalno odrediti visinu takse za istaknutu firmu u tome što više ne mogu tražiti opravdanje da je to uradio neko drugi te da bi primjer njihovog ukidanja od jedne slijedile i sve ostale općine.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je Vanjskotrgovinska komora BiH svojevremeno pokušala identificirati sve namete na ekonomiju.
- Zaključak je bio da, jednostavno, niko i nigdje nema potpunu evidenciju, a kamoli neku logičku vezu ili bilo kakvo pravilo zašto svi ti nameti postoje, osim da se uzmu pare i pune budžeti. Mnogo je toga besmisleno, ali poznate su, recimo, besmislene naknade za jarbole za istaknute zastave - ističe Gavran.
Ukupan rezultat je samoubistvo, dodaje Gavran, jer ekonomija pada, a investitori nas zaobilaze.
- A za Sarajevo je posebno licemjerno i bezobrazno da vlast koja možda više od svih naglašava neku svoju misiju “davanja primjera cijeloj državi” na lokalnom nivou uvodi abnormalne takse privredi, a svoju uglavnom fiktivnu podršku svodi na PR egzibicije - kaže Gavran.