Veliki Petak, koji pravoslavci smatraju danom raspeća na krst Isusa Hrista, smatra se najtužnijim danom hrišćanstva, jer je tog dana Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti. To je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa.
Ona se postavlja na posebno ukrašen stol, grob Hristov, ispred oltara. Negdje je običaj da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.
Prema narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti lijepu želju, i ta će želja biti ispunjena.
Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist. Na brdu Golgota (Lobanja), bila su tri krsta. Hristov u sredini i dvojice razbojnika sa strane, i to je bio jedan od načina na koji su željeli da ga ponize. Čak i tada, poslije svih mučenja i ponižavanja koja je doživio, on nije kleo, nego je molio za oprost tim ljudima jer ne znaju šta čine.
Kad je konačno, oko tri sata popodne, duh svoj predao ocu, sva priroda, prema vjerovanju pravoslavaca, Božja tvorevina, se pobunila protiv nepravde i zločina: pomračilo se sunce, otvarali su se grobovi, zatresla se zemlja, zavjesa u Hramu se rascijepila odozgo do dole, i kamenje se raspadalo u prah uz užasan prasak. Tako su se obistinile Hristove riječi da će i kamenje progovoriti.
- Samo vaskrsenje moglo je nagraditi ovoliko stradanje. Samo se vaskrsom Hristovim može priroda i naša savjest umiriti - episkop Nikolaj Velimirović.
Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pozljeđivale Isusove rane.
Na ovaj dan se izbjegava drugi posao.
Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi. Prema narodnom vjerovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća.
Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, jer je ovo najtužniji hrišćanski praznik.
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se prije svega djeca. Budući da crvena boja simbolizuje Hristovu krv, upravo ova boja se najčešće upotrebljava. Prvo ofarbano jaje se naziva "čuvarkuća", boji se u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću. Prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donijela sreću domaćinima.
Na dan Vaskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.
