Tokom gostovanja u programu N1 televizije, Milan Tegeltija, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, komentirao je posljednje sankcije uvedene zvaničnicima iz RS, kao i eventualnu mogućnost zabrane političkog djelovanja pojedinim političkim akterima od strane visokog predstavnika. 

U vezi s tim, Tegeltija je rekao da ne postoji pravni osnov za uvođenje takvih sankcija. 

- To je nemoguće. Ne postoji pravni osnov za to. Takvo nešto se ne može desiti, a ako bi se i desilo, to je klasično nasilje i ne znam kako bi se to uopće moglo realizovati. Vi možete to reći, ali kako ćete to realizovati, tu je problem. Želim reći da se sankcijama iz stranih država ne može utjecati na unutarnji politički život BiH. To je besmisleno - rekao je Tegeltija.  

Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH

Međutim, Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum), koji se odnosi na Sporazum o civilnoj provedbi, definisano je da će visoki predstavnik "olakšati rješenje bilo kojih poteškoća koje nastanu provedbom civilnoga rješenja, ako visoki predstavnik prosudi da je to potrebno", te da ima ovlaštenje za konačnu interpretaciju Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Bonska ovlaštenja su visokom predstavniku u BiH data na Bonskoj konferenciji o implementaciji mira, održanoj 1997. godine, na kojoj je razmatran napredak u implementiranju Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa.

Vijeće za implementaciju mira (PIC) je tada omogućilo visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

- Vijeće pozdravlja namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u regiji u vezi sa interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma, u cilju olakšanja razrješenja teškoća putem donošenja obavezujućih odluka, kad on smatra za neophodno, o slijedećim pitanjima:

a) vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija;

b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i koje ostaju važeće dok Predsjedništvo ili Vijeće ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Mirovnim sporazumom;

c) druge mjere pri osiguranju implementiranja Mirovnog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini i njenim entitetima, kao i neometanog rada zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu službu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje Visoki predstavnik smatra da narušavaju pravne obaveze uspostavljene Mirovnim sporazumom ili rokove za njihovo implementiranje.

Donesene brojne odluke o zabrani političkog djelovanja

Također, iz odluka visokih predstavnika objavljenih na zvaničnoj stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) može se vidjeti da su od 1997. godine do danas visoki predstavnici u BiH donosili odluke o zabrani političkog djelovanja brojnim zvaničnicima i iz RS i iz FBiH, kao i odluke o ukidanju spomenutih zabrana.

Podsjećamo i na činjenicu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine još 2006. godine zaključio da "u postojećem pravnom sistemu Bosne i Hercegovine nema djelotvornog pravnog lijeka protiv odluka visokog predstavnika koje se tiču prava pojedinaca, a niti je Bosna i Hercegovina u okviru svoje pozitivne obaveze preduzela aktivnosti u cilju obezbjeđivanja djelotvornog pravnog lijeka protiv navedenih odluka visokog predstavnika".

S obzirom na sve navedeno, Istinomjer je tvrdnju Milana Tegeltije da ne postoji pravni osnov za mogućnost zabrane političkog djelovanja nekim funkcionerima od strane visokog predstavnika u BiH ocijenio kao neistinitu.