Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji je u proteklih osam mjeseci obavljao tu funkciju, kazao je kako je zadovoljan svojim predsjedavanjem, s obzirom na to da je bilo u vrlo izazovnom vremenu, u periodu jedne kontinuirane blokade koja na žalost i dalje traje.

Zvizdić je u razgovoru za Fenu podsjetio da je predsjedavanje preuzeo početkom augusta 2021. godine, u vrijeme kada su poslanici stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj "odlučili da krenu u jedan antiustavan i antizakonski proces blokade državnih institucija - Vijeća ministara, Parlamenta i Predsjedništva BiH", navodeći kao razlog za takvu blokadu nešto što je, naglašava Zvizdić, potpuno nevjerovatno, što je u suprotnosti sa civilizacijskim normama, nešto što demokratski svijet ne prihvata, niti može da razumije, a to je da su oni smatrali da im ne treba biti zabranjeno negiranje genocida, glorifikacija, veličanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

- Ta blokada je, na žalost, trajala cijelo vrijeme moga predsjedavanja, punih osam mjeseci. Ona traje i danas, jer je tu riječ o jednom političkom projektu, o namjeri da se BiH prikaže kao nefunkcionalna država i da se krene u prenos nadležnosti sa državnog na entitetske nivoe, što bi, uz određene aktivnosti koje provode u Narodnoj skupštini RS-a, bio ustvari konačni, finalni akt secesije ili podjele BiH - smatra Zvizdić.

"Kradu" se demokratski procesi

Dodaje da je on, svjestan toga, od početka kao predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH smatrao da niko nema pravo da „ukrade" demokratske procese, demokratiju na nivu BiH.

Zbog toga je, kaže, koristeći odredbe Poslovnika o radu Predstavničkog doma, nastojao da se redovno održavaju sjednice Kolegija i da se redovno održavaju sjednice Predstavničkog doma, „gdje ovi antibosanski orijentisani elementi i političke partije nemaju taj kapacitet kao u Domu naroda da blokiraju održavanje sjednica“.

Zvizdić je naveo da je Predstavnički dom, dok je on bio predsjedavajući ovih osam mjeseci, održao isti broj redovnih sjednica kao i Vijeće ministara što, kako kaže, govori o tome da su uspjeli na nivou Predstavničkog doma razbiti takvu blokadu.

- Ustvari, održali smo rad najvišeg zakonodavnog organa na nivu BiH. U svakoj demokratiji, u svakoj normalnoj, naprednoj, razvijenoj zemlji, normalno bi bilo da je izvršna vlast, Vijeće ministara BiH, odnosno vlada BiH održala najmanje pet ili šest puta veći broj sjednica nego Parlament BiH. Ali i to govori o jednoj vrsti kontinuirane blokade koja se provodi na nivou BiH - istaknuo je Zvizdić.

Napomenuo je da, na žalost, posljednja zakazana hitna sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma. Kaže da je imala čitav spektar vrlo važnih, hitnih tačaka dnevnog reda – od budžeta za 2021. godinu, ratifikacije brojnih finansijskih sporazuma, zakona o carinskim prekršajima, brojnih odluka, strategija, inicijativa...

Zvizdić smatra da će vjerovatno biti prilike da se te tačke sukcesivno stavljaju na dnevni red Predstavničkog doma u narednom periodu.

On je, rezimirajući svoj rad u proteklih osam mjeseci, kazao da je imao i brojne međunarodne aktivnosti, predstavljajući Parlament BiH, samim tim i Bosnu i Hercegovinu na vrlo značajnim međunarodnim forumima, konferencijama i skupovima, gdje je imao priliku razgovarati s brojnim predsjednicima parlamenata, u Americi sa brojnim kongresmenima, senatorima, sa sekretarom Ujedinjenih nacija... s namjerom da im predstavi realno stanje, realne izazove sa kojima se suočava BiH.

- Sve u svemu, mogu reći da sam zadovoljan mojim predsjedavanjem za ovih osam mjeseci, obzirom da je bilo u vrlo izazovnom vremenu, u periodu jedne kontinuirane blokade, koja na žalost i dalje traje, u periodu kada su projekti atibosanstva, projekti secesije, projekti podjela, projekti teških izazova za BiH bili vrlo vidljivi, vrlo aktivni. Njihovi promotori su bili vrlo aktivni. Ali, mislim da ćemo mi u BiH uspjeti nadvladati takve antibosanske projekte, da neće pobijediti oni koji žele nove podjele po etničkim, teritorijalnim ili drugim kriterijima i da ća BiH nastaviti, vratiti se ubrzanim tempom ka evropskim integracijama - istaknuo je Zvizdić.

Hitna sjednica

On je podsjetio da su nedavno, na bazi pokrenute inicijative i održane hitne sjednice koju su pokrenuli predstavnici stranaka Trojke koje imaju poslanike u Predstavničkom domu, usvojena dva preostala zakona koja su bitan uvjet za dobivanje kandidatskog statusa. Prije toga je Predstavnički dom usvojio Zakon o javnim nabavkama i poslao ga Domu naroda.

- Dva preostala zakona - Zakon o sukobu interesa i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH smo usvojili i poslali ih Domu naroda. Mi to smatramo kredibilnim napretkom BiH na putu evropskih integracija – kazao je Zvizdić.

Očekivali smo, dodao je on, da će Dom naroda imati toliko političke odgovornosti da usvoji te zakone.

- Ali tamo se upravo desio taj paradoks u kojem živimo, a to je da se usvoji zaključak kojim se od evropskih institucija traži da BiH dodjele kandidatski status, a onda se u nastavku sjednice ne usvoje zakoni koji su uvjet za taj kandidatski status - naveo je Zvizdić.

On ističe da BiH mora aktivno raditi na svoja dva ključna vanjskopolitička cilja, a to su evropske i NATO integracije.

- Nama u budućnosti treba aktivan rad na unutrašnjoj reintegraciji BiH, vrlo aktivan rad na stavljanju naših kapaciteta u funkciju ekonomskog razvoja, kreiranje novih radnih mjesta i poziv mladim ljudima, stvaranje atmosfere da oni ostanu živjeti i raditi u BiH, i jačanje vladavine prava koja predstavlja bazni osnov, uz moralnu obnovu našega društva, za napredak i razvoj. To je ono čemu se moraju posvetiti naredne koalicije, naredne politike koje treba da, zaista, poslije ovog neproduktivnog mandata, snažno Bosnu i Hercegovinu povedu putem ekonomskog razvoja i evropskih, odnosno euroatlanskih integracija - zaključio je Zvizdić.

Po načelu rotacije funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH od Denisa Zvizdića sutra preuzima Nebojša Radmanović.