Održan je Akademski diskurs na temu „Sigurnosni izazovi u svijetu-slučaj Ukrajina i reprekusije na BiH".

Generalni sekretar Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Nedžad Korajlić je naglasio da se o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i regionu, naročito području zapadnog Balkana, mnogo priča nakon invazije Rusije na Ukrajinu, te o mogućim efektima rusko-ukrajinskog rata na sigurnosne izazove. 

Akademik Korajlić se osvrnuo i na izjave pojedinih zvaničnika u regiji zapadnog Balkana, kako je moguća i eskalacija događaja u ovom dijelu Balkana. Kada je u pitanju rat u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu, misli da ga najmanje priželjkuju zemlje kao što su: Republika Sjeverna Makedonija, Republika Albanija, Republika Kosovo i Republika Crna Gora, Republika Srbija i dr. Tako da vjeruje da će svi u ovom regionu, imati dovoljno mudrosti da se o toj temi pokuša razgovarati.

Akademik Korajlić je ukazao da postoje neki planovi, na što upozoravaju zvaničnici UN-a, NATO, Europske unije, SAD-a kao i mnogi zapadni političari, da bi mogao taj ukrajinski scenario da se prenese na prostor zapadnog Balkana, odnosno Bosne i Hercegovine s tim što on misli da bi to bila loša odluka onih koji bi se upustili u takvo nešto jer će se naći na krivoj strani historije.

BiH i Ukrajina nemaju direktne poveznice

Akademik Korajlić je naglasio da se ne vidi direktna poveznica Bosne i Hercegovine i Ukrajine ali poveznica postoji u kontekstu svih drugih zemalja, od Bugarske, Rumunije, Mađarske, dakle jednog dijela bivših članica Varšafskog pakta, te Srbije, i da bi u tom dijelu bila prikopčana Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska. Interes Rusije je izlazak na toplo more.

To je, dakle, preko Jadranskog mora. A da bi to realizirali, morali bi da pređu granice NATO saveza od Rumunije, Bugarske, do Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Bez obzira na to što gospodin Viktor Orban nekada ima istupe koji nisu baš u skladu sa strategijom NATO-a i Europske unije akademik Korajlić misli da se iz tog razloga ni gospodin Orban ni njemu slični zbog snage koju ima NATO i Bosna i Hercegovina ne mogu odlučiti da uđu u jednu takvu avanturu, jer bi sigurno iz nje izašli poraženi. Naravno, ovdje je bitno da sačuvamo razum, da ne dođe do eskalacije sukoba.

Međutim, bilo kakav pokušaj nekih zemalja u regiji zapadnog Balkana da nešto uradi u tom smislu, je gotovo nemoguće zbog niza činjenica, kao što je: okruženje zapadnog Balkana čnanicama NATO saveza, prisustva NATO saveza i EUFORA u Bosni i Hercegovini i dokumenta gdje je NATO zaštitnik Dejtonskog mirovnog sporazuma, te snažne podrške EU, Velike Britanije i SAD.

- Situacija je krajnje ozbiljna i zbog toga što se sve više zvecka nuklearnim, biološkim i hemijskim oružjem, a što bi bilo pogubno za civilizaciju uopće - rekao je Korajlić.

Pohvala za EU i NATO

 On se nada i vjeruje da će određene snage, a i sam Putin shvatiti u kojoj je opasnosti privreda i narod Rusije, te i to gdje ga može odvesti nastavak jedne takve avanture.

- Iako je britanski izaslanik za zapadni Balkan Stjuart Pič prije nekoliko dana za hrvatske medije izjavio da je stanje u Bosni i Hercegovini zabrinjavajuće, dodao je da je ruska invazija na Ukrajinu izazov koji se ne smije preliti na prostor Balkana. Pri tome navodi da je stanje u Bosni i Hercegovini političko, a ne sigurnosno pitanje, Pič je pozdravio nedavno povećanje broja vojnika EUFOR-a u Bosni i Hercegovini sa 600 na 1.100.

Naziva to vidljivom demonstracijom prisutnosti. Naravno, to je izuzetno pohvalno za Evropsku uniju i članice NATO-a koje su dale svoje vojnike u tu misiju. I to je jedna simbolična brojka, kada bi se gledalo vojno. Međutim, to je vrlo značajno, ukoliko dođe do eskalacije ili do pokušaja destabilizacije prostora. To mogu biti korisne snage za prihvat novih snaga NATO-a i drugih jedinica koje bi se uputile ka Bosni i Hercegovini radi očuvanja mira - navodi Korajlić.

Podsjeća da oni imaju obavezu prema Dejtonskom sporazumu da čuvaju Bosnu i Hercegovinu.

- Imaju mandat Ujedinjenih nacija i to je bitno, ne može biti zastoja u formalnom dijelu, kada je u pitanju slanje trupa u Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan je jedno rovito područje koje može da, zbog određenih nepromišljenih poteza pojedinaca, eskalira. Naravno da je to političko pitanje! Vidimo da određeni političari, koji žele da dijele Bosnu i Hercegovinu, nastoje da na svaki način ispoštuju dogovor koji imaju sa Rusijom da bi se napravila određena kriza i da bi se u tom dijelu pokušali uvesti određeni akteri u bosanskohercegovačka događanja.

Rusija u svojim problemima

Rusija je u svojim problemima u Ukrajini i veoma teško će se po sadašnjem stanju stvari izvući, pa bi bilo kakvo započinjanje nekih aktivnosti u Bosni i Hercegovini bilo porazno za njih.

U tom dijelu Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo imaju značajne potencijale uz prisustvo NATO-a u ovom području kao i Albanija. Tako da ni Srbija najvjerovatnije neće učiniti nešto nepromišljeno. To bi bilo loše za trenutnu situaciju na području Srbije i regiona. Vrlo vjervatno će se promjeniti retorika predsjednika Vučića nakon izbora u Srbiji i vjerujem da će Srbija krenuti putem ka članstvu u NATO i EU - smatra Korajlić.

Prije nekoliko dana Uprava civilne zaštite Republike Srpske prekinula je na jednostran način suradnju i komunikaciju s Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine. Kao razlog je navedeno drsko i nekorektno miješanje u unutarnje stvari Republičke uprave.

- Sigurno je da ovakvi postupci potkopavaju Bosnu i Hercegovinu i da je to jedno loše postupanje onih koji su odlučili da se isključi civilna zaštita. Ali civilna zaštita se ne može isključiti, ona je u sistemu. Prema tome, ona je u sigurnosnom sistemu Bosne i Hercegovine. To može biti nečija želja, kako su imali i mnoge druge želje, počevši od Agencije za lijekove, ali ne može doći do realizacije. A da je poželjna saradnja i sa Civilnom zaštitom Republike Srbije, jeste.

Poželjna je i saradnja sa Civilnom zaštitom zemalja okruženja. Ali da Civilna zaštita Republike Srpske kaže da neće sudjelovati u nekim dešavanjima, ukoliko npr. dođe do elementarnih nepogoda ili nečeg drugog, ko će pomoći Republici Srpskoj? Naravno da će pomoći Federaciji BiH, Distrikt Brčko BiH i državne agencije na nivou Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja. A da bi se uputile neke jedinice iz Srbije ili Hrvatske ili Crne Gore, one moraju dobiti odobrenje Bosne i Hercegovine. Prema tome, to je pokušaj da se izvrši dodatna destabilizacija sigurnosnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Aktivno učešće u Bosni i Hercegovini NATO-a, Evropske unije, i što je najvažnije, SAD-a i njihovo prisustvu u Bosni i Hercegovini, je od vitalne važnosti za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana - zaključio je akademik Korajlić.