O aktuelnim dešavanjima na svjetskoj političkoj sceni, polarizaciji svijeta za i protiv ruske agresivne politike, te izazovima na Zapadnom Balkanu, razgovarali smo sa Erolom Avdovićem, dugogodišnjim izvještačem iz sjedišta UN-a u Njujorku. BiH mora aktuelizirati hitan prijem u NATO, ali i biti spremna da se brani, kaže Avdović.   

Odbrana Ukrajine iznenađenje za Zapad, ali i Moskvu

Kako komentirate jedinstvo svijeta u osudi agresije Rusije na Ukrajinu koje, kao malo kada, nije iskazano samo kroz verbalne osude i neobavezujuće deklaracije?

- Svijet je impresioniran i sve više solidaran s otporom koji moćnoj ruskoj armadi pružaju hrabri ukrajinski borci. To je osnovni razlog da investira svoje povjerenje u ovo neočekivano čudo ukrajinskog otpora. I pored preciznih obavještajnih podataka s kojima NATO operira još od novembra, da će Rusija izvršiti vojnu invaziju na Ukrajinu, odbrana Ukrajine je istinsko iznenađenje za Zapad, a čini se i za Moskvu. Putin se očito preračunao i njegov režim je na putu da ubrzo upadne u političko-egzistencijalnu krizu s kojom se Moskva nije susrela od 1991. Tada je SSSR kolabirao za nekoliko mjeseci raspadajući se na 15 nezavisnih država. Ovo je najveća kriza Putinove autokratske vlasti otkako se 1999. uselio u Kremlj.

Koliko je važno da svijet konačno stane na stranu slabijih kada se suoče sa ovakvim napadom, a koliko je važno da i BiH bude na pravoj strani?

- Za BiH je enormno važno da bude na pravoj strani historije zbog principa i svrstavanja na stranu onih koji su za slobodu i demokratiju, a ne autokratiju. Ali i zbog bosanskog iskustva i onoga što ono simbolizira u svijetu. Poznata novinarka Christian Amanpur je Ukrajincima već poručila da se trebaju „boriti kao Bosanci koji četiri godine nisu dozvolili da Sarajevo padne u ruke onih koji su ga granatirali“. To su velike riječi koje se čuju ovih dana. Nasreću po Ukrajince, oni za razliku od Bosanaca dobijaju dovoljno oružja sa Zapada. Nema nikakvog embarga za dopremu oružja. Dobro je to što je 141 od ukupno 193 zemlje članice UN-a osudile rusku agresiju i pozvale Moskvu da povuće svoje vojnike, ali to su samo riječi, pa zato valja biti oprezan: Niko ne zna šta će uraditi Putin i hoće li biti potpuno iracionalan na kraju. Sigurno je da niko neće pobijediti u Ukrajini. Ako potegne za nuklearnim naoružanjem gubitnik bi moglo biti čovječanstvo.

Dodik u slijepoj ulici

Je li i Srbija shvatila da je prošlo vrijeme "neutralnosti"? Kakva je sada pozicija Dodika i njegovog režima?

- Mislim da jeste i to odavno. Aleksandar Vučić je prošle sedmice, kad je Rusija napala Ukrajinu, rekao da se suočavamo s potpuno novim svijetom. Prilično ispravno. Ne treba zaboraviti da je predsjednik Srbije samo pod velikim pritiskom Zapada dao nalog svom ambasadoru u UN-u Nemanji Stevanoviću da glasa za rezoluciju kojom se izričito osuđuje Putinova Rusija. Beograd se još nije priključio sankcijama EU prema Rusiji. Moji izvori govore da je Vučiću predočen scenario po kojem bi Kosovo, na kraju tunela, bilo primljeno u UN. Vučić je uplašen mogućim razvojem događaja i predočeni su mu neki obavještajni podaci koji ukazuju da se ne isplati više imati Putinovu Rusiju za glavnog političkog sponzora. Ne bi me čudilo kada bi se u Beogradu prorijedili i susreti s Dodikom. Nakon Ukrajine, Dodik je jedini u slijepoj ulici, a njegovih mogućih jataka, izuzev nesigurne Moskve, sve je manje.

S obzirom da ste na izvoru informacija i mjestu gdje se odlučuje, koliko su bile pogrešne procjene Vladimira Putina?

- Dovoljno pogrešne da njegovi vojni konvoji zaglave u ukrajinskom blatu, zbog logistike i nesigurnog snabdjevanja. Rusi su „zaglavili“ baš kao što su Napoleonova konjica i Hitlerova armada zaglavile u ruskom snijegu. Hegel je rekao kako nas historija uči da nažalost ništa ili malo šta naučimo iz historije. A znamo i da se historija ponavlja, prvi put kao tragedija, a drugi put kao tragična farsa. Ovo bi doista mogao biti početak kraja Putinovog režima, jer se on suočava s dobro i dovoljno naoružanim ukrajinskim narodom. Koncept „naoružanog naroda“ kao što znamo nikad nije pobjedila niti jedna, pa ni najmoćnija imperijalna armija.

Hitan prijem u NATO

Posljedice nažalost vidimo u Ukrajini, ali kakve će one biti po Rusiju ali i njene satelite na Balkanu? Koliko je svijet shvatio opasnost ruskog utjecaja?

- Svijet je sagledao „rusku opasnost“ i nepredvidivost diktatora koji je počeo sanjati obnovu ruske imperije u kojoj Ukrajina nije krajnja, već početna tačka. Američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfield javno je optužila Putina da još sanja da zauzme Finsku, baltičke zemlje, dijelove Poljske i Turske. Čini se da su to u Ankari shvatili, pa su se pridružili osudi ruske agresije u UN. Dugogodišnje bavljenje politikom u sjedištu svjetske diplomatije u New Yorku, ali i novinarsko izvještavanje iz glavne političke metropole svijeta – Washingtona, nalaže mi da budem oprezan, Naučilo me da svijet nije na strani slabijeg, već se prvenstveno bavi golim vlastitim interesima. Sigurno je da će neki ruski sateliti biti ostavljeni na cjedilu od službene Moskve, kao što je recimo ostavljen prosovjetski režim u Avganistanu kad se odatle povukla poražena sovjetska armija. Ruski sateliti su pušteni niz vodu i u istočnoj Evropi kada je pao Berlinski zid.

Na koji način BiH treba iskoristiti ovu polarizaciju na globalnom nivou kako bi pokušala otkloniti stalnu prijetnju koja stoji nad njom?

- Trebalo bi učiniti sve da se aktuelizira hitni prijem BiH u NATO, kao što su primljene Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Realizirani su mnogi zahtjevni preduvjeti za to, a dovoljno je sigurnosnih razloga, pa se ne treba osvrtati na primjedbe iz Banja Luke. Predočena su mi saznanja dobro obavještenih političara u BiH da je oko 70 posto stanovništva u BiH za ulazak u NATO. To se treba stalno ponavljati iz Sarajeva, kao perpetum mobile. 

Sva aktivna, sposobna i pametna bh. diplomatska mreža – naglašavam ove atribute, jer nisu sve bh. diplomate sposobne ili voljne da rade u korist države, naravno i zbog dugodišnje negativne partijske selekcije ambasadora – svi trebaju biti angažovani na prijemu u NATO. U glavnim svjetskim centrima moći treba objasniti da je prijem BiH u NATO strateški interes Zapada. Da ne govorimo o moralnim razlozima. Meni to izgleda prilično lako ako bi svi ustali i konzistentno gurali ovaj zahtjev bez prestanka. Ovo će generalno biti težak period za Balkan ali, kako to kažu Amerikanci, kriza je šansa. Bez ikakvog ustezanja, jer radi se o legalnoj funkciji države, BiH mora razviti vlastitu strategiju odbrane od svake vrste agresije – iznutra i izvana. Ako se to ne može postići konsenzusom, ne smije se doći u situaciju da se ostane taoc rušitelja države. Mora se zaokružiti bosanski politički blok sa svima što znaju i hoće, kao koalicija znanja i umjeća, te brzo razjasniti šta su ovog časa prioriteti za BiH. Sigurnost je očito na prvom mjestu.