U Prijepolju je obilježena 29. godišnjica zločina nad 20 putnika, koje su pripadnici Vojske RS pod komandom Milana Lukića 27. februara 1993. godine na stanici Štrpci, na teritoriji BiH, oteli iz voza Beograd – Bar. Radi se o 19 državljana tadašnje SRJ iz Prijepolja, Bijelog Polja, Podgorice i Beograda i jednoj osobi čiji je identitet do danas ostao napoznat. Oni su najprije premlaćivani i mučeni u višegradskoj banji Vilina vlas, a potom ubijeni u blizini Višegrada.

- Svake godine ponavljamo jedno te isto, da je zločin koji je proistekao iz otmice naših članova porodica nastao iz nemjerljivog zla kojeg je čovjek čovjeku spreman da napravi. Pravda do danas nije zadovoljena. Očekujemo od sudova u Beogradu i Sarajevu da se okonča suđenje koje traje predugo, da kazne zločincima budu realne – kazao nam je Nail Kajić, koji već 29 godina traži pravdu za ubijenog brata Nijazima.

Kao da nije bilo dovoljno izvesti ih iz voza

Brojne delegacije lokalne vlasti, gradova Sandžaka, kao i predstavnici državnih institucija Srbije položile su cvijeće na spomen obilježje u naselju Šarampovo u Prijepolju, izgrađeno u znak sjećanja na devet žrtava iz ovog grada. Rukovodstvo općine Prijepolje organiziralo je prijem za članove njihovih porodica.

- Kao da nije bilo dovoljno izvesti ih iz voza, mučiti ih i ubiti već su se zločinci potrudili da se njihovom nepočinstvu zametne trag u toj mjeri da ostaci 16 žrtava još uvijek nisu pronađeni. Porazno je što svake godine, kao neku mantru izgovaramo imena ubijenih i pitamo se čime su to zaslužili. Ni njihove porodice, kojima je ovaj dan najbolniji, nisu zaslužile da im se ne dodijeli status civilnih žrtava rata. Status kojim im po svim moralnim i ljudskim kriterijumima pripada, koji ne bi vratio otete niti za njima umanjio bol, ali bi bio kakva – takva satisfakcija – kazala je Samira Ćosović, zamjenica predsjednika Općine Prijepolje.

Za ovaj zločin su osuđene dvije osobe

Predsjednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije, Muamer Bačevac otmicu u Štrpcima smatra jednim od najgnusnijih zločina u istoriji Srbije, jer se radilo o zločinu sa predumišljajem u čijem su planiranju i izvršenju učestvovali predstavnici tadašnje države, policije i željeznice. 

– Veliki pjesnik reče da se čovjek bez groba nije ni rodio. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Moraju se pronaći ostaci svih dok je to još moguće. Pjesnik još reče da se oči žrtava neće zatvoriti sve dok se ne uspostavi potpuna pravda. 

Za ovaj zločin su osuđene dvije osobe. Pred Sudom BiH u toku je postupak protiv osam, a u Beogradu protiv pet pripadnika Višegradske brigade VRS koji se terete kao neposredni izvršioci. Insistiramo na efikasnom i pravednom suđenju. Predložićemo i podržati novi zakon o boračko – invalidskoj zaštiti, koji že omogućiti sticanje statusa civilnih žrtava i civilnih invalida porodicama žrtava. To je naša obaveza – istakao je Bačevac.

Za zločin u Štrpcima, do sada su osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić, pripadnici interventne čete Višegradske brigade VRS pod nazivom “Osvetnici”. Komandir ove jedinice Milan Lukić na izdržavanju je doživotne kazne zatvora na koju ga je Haški tribunal osudio zbog učešća u ratnim zločinima u Višegradu, ali ne i za otmicu u Štrpcima.

Žrtve zločina

Žrtve ovog ratnog zločina su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.

Žene u crnom

Godišnjica zločina u Štrpcima obilježena je i u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu. Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsjetili su da porodice žrtava u Srbiji i dalje čekaju na sudsku pravdu i status porodica civilnih žrtava rata.