Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ostvarila je rekordne prihode, koji su u 2021. godini iznosili 8 milijardi i 445 miliona KM.
U odnosu na 2020. godinu, veći su za milijardu i 216 miliona KM, a u poređenju s rekordnom 2019. godinom prikupljeno je 460 miliona KM više.
Miro Džakula, direktor UIOBiH, rekao je za „Avaz“ da poskupljenja i inflacija nemaju direktno vezu s rastom prihoda, jer se PDV plaća na dodanu vrijednost.
- Imali smo rast pokrivenosti uvoza izvozom za više od 10 posto, što je jedan od izuzetno ohrabrujućih pokazatelja. Gospodarstvo u BiH stvara dodanu vrijednost, jer imamo niže plaće, niže cijene ulaznih sirovina i jeftinije energente od ostatka Evrope. Zato naši proizvodi imaju veću mogućnost da stvore mnogo veću dodanu vrijednost nego oni u drugim zemljama - pojašnjava Džakula.
U UIO su svjesni da pojedini porezni dužnici nisu u mogućnosti izmiriti svoje obaveze, ali da ima i onih koji ih žele izbjeći, pa je većina u postupku prinudne naplate. Na spisku najvećih dužnika većina je državnih i kantonalnih kompanija.
- Vlade postavljaju menadžmente i odgovorne su za njihov zakonit rad, pa bi ih ispravno bilo pitati zašto kompanije u njihovom vlasništvu posluju negativno i ne izmiruju državi obaveze, a od države žele sve benefite - kaže Džakula.
Dobri rezultati ne odražavaju se na status uposlenih, pa je Sindikat Uprave ponovo najavio štrajk, koji bi trebao biti organiziran u drugoj polovini marta.
- Nije dobro da se sav višak prihoda u BiH raspodjeljuje entitetima, a da ljudi koji rade u državnim institucijama visinom plaća zaostaju za entitetskom razinom. Državne institucije se moraju razvijati, moraju jačati na dobrobit svih, i entiteta, i naroda, i građana. Državne institucije već tri i po godine nemaju usvojen budžet. Otežava im se rad po svakom osnovu, ne usvaja se zakonska regulativa i ovo što postižu u ovakvom okruženju i bez podrške, mislim da je vrijedno spomena - ističe Džakula.
U UIO podržavaju prijedloge da se luksuz dodatno oporezuje, a da se određeni proizvodi oporezuju nultom stopom. Dodatnim porezom trebali bi biti oporezovani skupocjeni automobili, satovi, nekretnine…
Na dnevni red Parlamenta BiH već tri i po godine ne dolaze nove zakoni o PDV-u ili akcizama, koji su usklađeni s evropskim.
- Mi smo jedna od zemalja s najnižim poreznim stopama, izuzetno privlačni za ulaganja, ali i za kupovinu svih luksuznih roba koje su u drugim državama mnogo skuplje. Veliki je nesrazmjer u direktnim i indirektnim porezima. Direktni porezi su na vrlo niskoj razini i nisu primjereni sadašnjem trenutku u BiH. Ne može biti isti porez na promet stanova za nekog ko kupuje prvi ili drugi stan i nekog ko se bavi izdavanjem stanova i ima ih 10 - kaže Džakula.