Krajem 2020. godine u Italiji je objavljen zbornik radova „Dayton 1995: Kraj rata u BiH, početak novog haosa“, a značajan međunarodni projekt realizirali su izdavačka kuća „Infinito edizioni“ i Luca Leone, koji kroz svoj publicistički rad već duže od dvije decenije italijansku i svjetsku javnost upoznaje s istinom o agresiji na BiH.

Prekinut rat

Zbornik sadrži priloge savjetnika Bila Klintona (Bill Clinton), Entonija Lejka (Anthony Lake) te Abdulaha Sidrana, Mirka Pejanovića, Stjepana Kljuića, Staše Zajović, Jakoba Fincija, Franje Topića, pokojnog generala ARBiH Jovana Divjaka i drugih. Oni su ukazali na neodrživost Dejtonskog sporazuma, ukazujući na odgovornost domaćih i međunarodnih faktora u pitanju slabljenja političkog integriteta BiH.

- Dejtonskim sporazumom formalno su prekinuta ratna dejstva u BiH. Iz ugla međunarodne zajednice, sporazum je najveći politički uspjeh postignut njenim vojnim i diplomatskim posredovanjem. Za nas, koji živimo u sistemu koji je kreirao takav sporazum, a koji je u postojećem poretku stvari i odnosa dobio snagu Ustava, on se već četvrt stoljeća pokazuje kao iracionalan i antibosanski politički eksperiment - pojašnjava historičar Alen Zečević, autor jednog od tekstova u zborniku.

Teritorijalizacija vlasti na etničkom principu, s dva entiteta i distriktom, zanemarujući agresiju i genocid nad Bošnjacima, međunarodna zajednica stvorila je privid rješenja jugoslavenskih ratova, ali je dugoročno kreirala vrlo opasno političko žarište.

- Ozbiljnost tog stanja, osobito u pogledu političkog statusa Bošnjaka i njihove domovine, nedvosmisleno podsjeća na sudbinu koju već više od pola stoljeća proživljava palestinski narod. Bošnjaci kroz povijest nisu imali alternativno rješenje za svoje nacionalno pitanje i svoj su nacionalni, politički i kulturni identitet ostvarivali u granicama svoje matične države Bosne i Hercegovine. Danas se ta država, ponajviše zaslugama ispolitizirane međunarodne zajednice, nalazi pred izazovom svog latentnog razjedinjenja - dodaje Zečević.

Prave kompromis

Dodaje da je Milorad Dodik samo nuspojava poslijeratnog bh. društva, ali da njegove poteze ne treba potcjenjivati.

- Dodik, kao i sve prethodne vlasti na njegovom privremenom feudalnom posjedu, alibi svojih politika crpe iz apsurdnosti Dejtonskog sporazuma. Praveći kompromis s agresorskom stranom, međunarodno priznatoj RBiH oduzeti su, a entitetu koji je nastajao na progonima nesrpskog stanovništva i genocidu u imenu dati prerogativi republičkog uređenja. U pravnom smislu, ove su činjenice dovoljan osnov za mijenjanje unutrašnjeg ustavnog poretka i političkog ukidanja manjeg bh. entiteta - ističe Zečević.

Apsolutno neprihvatljivo

Apsolutno je neprihvatljivo i nezamislivo da se u 21. stoljeću, u srcu Evrope, nakon dva svjetska rata i svih stravičnih iskustava holokausta, u jednom dijelu države obilježava dan entiteta koji je de facto nastao na genocidu, kaže Zečević. Dodaje da od novog visokog predstavnika građani očekuju previše.

- Zabrinjava činjenica da se prestalo govoriti o zakonu o zabrani negiranja genocida, koji je donio Valentin Incko (Inzko). Ako za to dobije podršku zemalja EU i njenih strateških partnera, visoki predstavnik sad ima povijesnu priliku da potpunom primjenom zakona o negiranju genocida pokrene proces demokratizacije srbijanskog i balkanskog društva, politike, kulture i prava od utjecaja nacionalističkih i šovinističkih ideologija. Veličanje presuđenih ratnih zločinaca postala je kulturna vrijednost, zbog čega se svi moraju ozbiljno zabrinuti - dodaje Zečević.