Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća Jasmina Curić je govorila o incidentu u kome pripadnici MUP-a Srbije pjevaju nacionalističku pjesmu u kojoj se poziva na ponavljanje Srebrenice i Vukovara. Istaknula je da je to nastavak kontinuiranog pritiska na Bošnjake koji traje i ne prestaje od 90-tih godina.
Vjerujete li u institucije države da će taj proces dovesti do kraja?
- Što se tiče zadnjeg događaja u Priboju, to je za nas samo nastavak kontinuiranog pritiska na Bošnjake koji traje i ne prestaje od 90-tih godina, stiče se zaključak da zapravo rat i mržnja prema Bošnjacima nije ni prestala nego da je samo mijenjala svoje oblike. Bošnjaci Sandžaka su vrlo uznemireni i smatramo da je za ovakvo stanje odgovoran vrh države.
U normalnim demokratskim državama kada se upućuje direktna prijetnja na ubijanje dijela stanovništva najmanje što treba da bude jeste da resorni ministar da ostavku, da se vlada oglasi po tom pitanju. Pokretanje disciplinskog postupka je nešto što je uvredljivo za Bošnjake, smatramo da će demokratske snage u Srbiji uzdići svoj glas, da će zajedno sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem i iskazivanjem naših dobrih namjera i svih pitanja koja su sporna i koja muče Bošnjake nam se pridružiiti i da će se ovaj problem riješiti na dobro svih građana Srbije.
Hoće li taj disciplinski postupak uroditi plodom?
- BNV već trideset godina ukazuje na probleme, jedan problem je nepovjerenje prema državnim institucijama. Policija je bitan dio države i prijetnje koje su upućene od strane državnih službenika su direktna prijetnja Bošnjacima da se želi i postigne da Sjenica bude Srebrenica i da Novi Pazar bude Vukovar.
Mi od 90-tih godina dobivamo prijetnje u svim oblastima života, nekada to bude u oblasti sporta, nekada u oblasti obrazovanja. Posljedice tog zastrašivanja niko nama ne može da nadoknadi, to je samo jedan od primjera.
Riječi su jedno, djela su drugo ono što je također jedan od gorućih problema i što stvara nepovjerenje jeste to što ne mogu dobiti posao u policiji, to je skoro nemoguće. Često ističem primjer da je u jednom odjeljenju od 44 zaposlena samo četiri uposlena Bošnjaka. Ovdje postoje razni oblici diskriminacije, poput ekonomske. Sandžak je jedno od najnerazvijenih dijelova u Srbiji, ako pratite statistiku da je u zadnjih 20 godina najviša stopa nezaposlenosti u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici onda ćete znati da je to jedan poseban vid, jedan poseban program ekonomske diskriminacije ovog dijela Srbije. Uz to što se tiče infrastrukture i svih pratećih uslova investicionih ulaganja smo hendikepirani. Sve to čini da se osjećamo građanima drugog reda.
Situacija među Bošnjacima?
- Bošnjaci su opredijeljeni kroz političke partije, mi smo kao BNV poslije zadnjih izbora 2018. godine pozvali da udruže svoje rezultate kako bismo na taj način postigli koncezus oko nacionalnih pitanja. Nekako je klima da se ovakve stvari kakve su se sada desile idu u pravcu ujedinjenja Bošnjaka, što se tiče, makar nacionalnih pitanja.
Kako stvoriti atmosferu jednakih prava s obzirom na duhove prošlosti, tenzije, spominjanje sukoba rata?
- Bošnjaci u Sandžaku žive u veoma dobrim odnosima sa komšijama Srbima i raznih vjera i nacionalnosti. Nisu svi ljudi u Srbiji mišljenja kao što nam dolaze pojedine poruke od predstavnika vrha vlasti. Pisma podrške nam daju nadu da u Srbiji postoje demokratske snage za koje je ovo test da li će Srbija krenuti i biti civilizovana zemlja ili se nakloniti fašističkoj ideologiji. Smatramo da ima dosta potencijala za demokratsko djelovanje i nadamo se da ćemo u budućem djelovanju krenuti putem demokratije i pravedne demokratske zemlje koja će biti članica EU.
