Članovi rukovodstva oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razgovarali su danas sa ambasadorima i predstavnicima zemalja članica Kvinte, te predstavnikom Delegacije Evropske unije (EU) u BiH o mogućim pravcima rješavanja aktuelne političke krize u našoj zemlji, te otklanjanja zastoja u funkcionisanju institucija BiH.
U fokusu predstavnika Kvinte, ambasadorke SR Njemačke u BiH Margret Uber (Uebber), ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona (Eric), otpravnika poslova Ambasade Francuske u BiH Havijera Roarda (Xavier Rouard), otpravnika poslova ambasade Italije u BiH Matea Evengelista (Matteo), otpravnika poslova ambasade Velike Britanije u BiH Nila Kavanaga (Neil Cavannagh) i šefa Sekcije za evropsku integraciju, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Krasimira Nikolov (Krassimir), bilo je ispitivanje mogućnosti da u Parlamentarnoj skupštini BiH bude donesen zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, te svih oblika govora mržnje.
Ambasadori i predstavnici država Kvinte podsjetili su i na sadržaj pisma kojeg je visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uputio Parlamentarnoj skupštini BiH 9. decembra ove godine, a koje su ocijenili kao korisnu šansu da se u oba doma Parlamentarne skupštine BiH otvori dijalog na tu temu, te kao priliku da parlament preuzme odgovornost i usvoji zakon koji bi bio u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, što bi, kako su rekli, omogućilo da se povuku ranije od bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH.
Istovremeno, ambasadori i predstavnici država Kvinte pozvali su i na što skorije formiranje radne grupe u Parlamentu BiH, koja bi se bavila izradom prijedloga zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, ali i pitanjem izrade prijedloga zakona o državnoj imovini, što je sadržaj pisma koje je visoki predstavnik Schmidt uputio Parlamentarnoj skupštini BiH 3. decembra ove godine.
Također su pozvali na otvaranje konstruktivnog dijaloga unutar institucija BiH, te ponudili podršku i pomoć država članica Kvinte i EU u traženju kompromisa i konsenzusa oko pomenutih otvorenih pitanja.
U svojim obraćanjima visokim gostima predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Nebojša Radmanović, zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda dr Nikola Špirić, predsjedavajuća Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Lidija Bradara, uime predsjedavajućeg Doma naroda dr Dragana Čovića, i predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Asim Sarajlić, uime zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Bakira Izetbegovića, iznijeli su različita viđenja mogućih rješenja u vezi sa donošenjem zakona o negiranja genocida i ratnih zločina.
Složili su se oko toga da nije sporan sadržaj nametnutih izmjena Krivičnog zakona, kao i oko potrebe otvaranja unutrašnjeg političkog dijaloga i oko ovog zakona i oko zakonskog regulisanja pitanja državne imovine.
Najviši zvaničnici Parlamentarne skupštine BiH zahvalili su se ambasadorima i predstavnicima Kvinte i EU na predanim naporima da se u BiH traže rješenja za prevazilaženje političke krize, te izrazili nadu da će današnji sastanak doprinijeti bržem postizanju kompromisa oko svih otvorenih političkih pitanja i stabilizaciji ukupne političke situacije u BiH i cijelom regionu.
