U emisiji HRT-a "Otvoreno" gostovali su nekadašnji ministar vanjskih poslova Hrvatske i sudionik Dejtonskih pregovora Mate Granić, zastupnik u Evropskom parlamentu (SDP) Tonino Picula, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Univerziteta u Zagrebu, historičar Ivo Lučić, te prof. dr. sc. Šaćir Filandra s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Službeni posjet Plenkovića vrlo važan u ovom izazovnom vremenu

Mate Granić je ocijenio službeni posjet Andreja Plenkovića BiH vrlo važnim u vrlo izazovnom vremenu, najizazovnijem nakon potpisivanja Dejtonsko-pariškog sporazuma krajem 1995. godine.

- Na sceni su separatističke težnje RS s jedne strane, a s druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom, što nismo dogovorili u Dejtonu i potpisali u Vaštingtonu, Dejtonu i Parizu. To je isto ogromna opasnost. Premijer Plenković je došao s porukom podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, prijateljstva, suradnje dijaloga, jačanje gospodarske suradnje, ali i rješavanja otvorenih pitanja, znači čvrste podrške konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH jer je to temelj Dejtonsko-pariškog sporazuma - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, jednaka prava za sve građane BiH, ljudska, građanska i sva ostala prava.

To je temelj Dejtonsko-pariškog sporazuma i bilo kakve promjene, a jesu li se dogodile, da, dogodile su se, odlukama visokih predstavnika uglavnom, posebno 2006. godine koji su puzajućim promjenama doveli hrvatski narod u neravnopravni položaj. To znači da su u 3 navrata jedna drugi narod - Bošnjaci izabrali hrvatskog predstavnika. To nije dogovoreno. To nije duh, to nije slovo Daytonskog sporazuma. O tome nitko tada nije razmišljao da se uopće može dogoditi. Moglo se dogoditi promjenama koje su visoki predstavnici učinili, a da u tom trenutku nije bila predmet ozbiljne pažnje niti SAD-a niti EU-a - rekao je Granić.

Evropska unija nema pravi odgovor ukoliko situacija eskalira

Tonino Picula smatra posjet značajnim zbog poruka koje je Plenković uputio svojim sagovornicima tokom dana.

- Doista je riječ o vrlo ozbiljnoj krizi, možda i najozbiljnijoj u kojoj se našla BiH od potpisivanja Dejtonsko-pariškog sporazuma. Čini mi se da su poruke dobre, međutim pravo je pitanje što će se događati u neposrednom vremenu pred nama. Sasvim je sigurno da je riječ ne o izoliranim događajima koji su izazvali uzbunu u međunarodnoj zajednici. To je već tendencija, kronično stanje u kojima se BiH već nalazi godinama, ako ne i desetljećima. Za pojedine aktere političkog života u BiH, pogotovo Milorada Dodika, možemo s izvjesnošću zaključiti da će on vjerojatno sa svojom politikom. Međutim, ono što je pravi upitnik kako će međunarodna zajednica reagirati na aktualnu situaciju u BiH - rekao je Picula.

On dodaje kako mu se čini da Evropska unija ovog trenutka nema pravi odgovor šta napraviti, ako situacija u Bosni i Hercegovini eskalira.

- Po mom sudu, pratim ovdje u europskim institucijama razvoj događaja iz poprilične blizine, čini mi se da EU ovog trenutka nema jasan odgovor kao ni cijela međunarodna zajednica što napraviti ako situacija u BiH eskalira. I to je posljedica jednog vakuuma koji se stvorio u proteklih 7-8 godina uzrokovanog nedostatkom vizije, usporavanjem politike proširenja EU-a i taj prostor, Zapadni Balkan je prepušten sebi, jačale su različite autoritarne tendencije, EU je dobila takmace na ovom prostoru koji s njom ne dijele njezine niti vrijednosti niti interese i čini mi se da je kucnuo trenutak da BiH se nađe vrlo visoko na forumima na kojima se raspravlja ne samo o BiH nego i o politici EU prema tome prostoru i EU se ne može ponašati kao da je riječ o nekakvom incidentnom ponašanju ili nečemu što nema dublje korijene - dodao je Picula

Plenkovićeva posjeta anulirala negativne tonove Milanovića

Šaćir Filandra rekao je kako se u Sarajevu na posjetu Plenkovića gleda kao dobrodošlim.

- Sama posjeta je umnogome anulirala neke negativne tonove u javnosti koje je recentnijim i nekim ranijim izjavama prema BiH i Bošnjacima iskazivao predsjednik Milanović tako da je ovaj posjet na neki način umirio tu situaciju. S druge strane posjeta je državnički koncipirana i dobro je strukturirana kroz posjetu paralelnoj instituciji odnosno Vijeću ministara, Domovima državnog parlamenta i vjerskim velikodostojnicima s primjerenom posjetom Mostaru i čelnicima HDZ-a što nije bio uvijek slučaj sa sličnim posjetama ili ranijim posjetama određenih hrvatskih dužnosnika. Tako da je vrlo iznijansirana posjeta -  rekao je Filandra, te dodao:

- U političkom smislu je Plenković bar na konferenciji jasno istaknuo da je on u mogućnosti da na različite načine pomogne BiH, da očekuje dogovor njezinih ključnih političkih aktera, što nije ništa novo jer nam to svi kažu. U principu ovaj posjet nije donio ništa novog, ali je stabilizirajući moment. Međutim, s obzirom na značaj i partnerstvo i susjedstvo BiH i RH, s obzirom na mnogo povoljniju poziciju RH s obzirom na euroatlantske integracije mi u BiH s pravom očekujemo od RH mnogo više, pa i od gospodina Plenkovića. Ne prepuštanje nama da se mi dogovorimo jer da se možemo dogovoriti mi bismo se dogovorili - dodao je Filandra.

BiH se ne drži Ustava

Bivši Tuđmanov obavještajac, a danas historičar Ivo Lučić rekao je da je najveći problem u BiH što se ne drži Ustava.

- Političke strukture, visoki predstavnici ne drže se niti temelja ustava niti temeljnih načela niti duha Dejtonskog sporazuma, a niti normi. Imamo presude Ustavnog suda do kojih nitko ne drži, one se ne provode, imamo čitav niz neustavnih zakona, pa tako i ovaj izborni zakon koji je nametnut 1999. godine. Mi smo u situaciji da je u jednom vremenu međunarodna zajednica, zapravo administracija SAD-a pokušala izgraditi državu-naciju, što se ovdje zove građanska država, i u tome nije uspjela. Kako je sad nastao ovaj problem? Zato što su nakon Afganistana odustali od takve politike i sad je nastao jedan vakuum, kao što je rekao Picula, u kojem se našlo puno zainteresiranih igrača, raznih sila koje tu vide i preko BiH provode svoje interese i to obično bude na štetu naroda i građana BiH. To je problem - rekao je Lučić.

- Ako možemo prihvatiti da je Dodik prekršio neke odredbe Dejtonskog sporazuma, vraća nadležnosti, on ne radi nešto što tamo već nije bilo, a ima li pravo na to ili nema to je više stvar politike, nego pravno pitanje. A što je s onima koji su do jučer tražili brisanje konstitutivnosti, nepoštivanje ustava, rušenje jednog mirovnog sporazuma jer Dejtonski sporazum nije samo ustav, to je međunarodni mirovni sporazum, to je bitno - dodaje Lučić.

Centralno pitanje vladavina prava

Goran Bandov je istakao da je za sve državljane BiH zapravo centralno pitanje vladavina prava.

- O vladavini prava govorimo u segmentu kad govorimo o ustavu, ali ona je puno dublja. Krucijalno je pitanje jesu li građani uopće zadovoljni državom. Krucijalno je pitanje zašto jednom građaninu BiH primjerice padne na pamet da se želi otcijepiti. Zašto ljudi odlaze iz BiH? To su neka krucijalna pitanja. Pitanja o kojima mi danas razgovaramo i pitanja neke potencijalne secesije pa pitanja što se događa s izbornim zakonom to su ipak sekundarna pitanja. Ona moraju biti riješena. Izborni zakon neupitno mora biti usklađen s Daytonskim odredbama. Svatko tko toga nije svjestan taj direktno radi protiv mira. A mir ima vrlo opasnu alternativu i to je alternativna koju nitko ne želi doživjeti - istikao je Bandov.

On podcrtava kako konstitutivnost mora biti zajamčena.

- Ona znači da svaki od naroda u toj zajednici mora ostvariti punu ravnopravnost, a ona se neupitno zrcali i kroz predsjedništvo. To je zapravo osnova. Strašno je da mi toliko puno energije ulažemo u takvo nešto što je osnova. BiH gubi najbolje svoje ljude jer odlaze van i imamo puno više izazova a na njih se ne možemo koncentrirati jer zapinjemo na osnovnim pitanjima. Vratimo se na Dejton, na temelju Dejtona uredimo BiH. Ako građani BiH nakon nekog vremena, a doslovce i sutra, žele drugačiji princip i to je moguće. Ali moraju se dogovoriti građani BiH, konstitutivni narodi u BiH. Svi moraju sjesti i točno vidjeti što žele s BiH, kamo BiH treba ići. Mi kao susjed BiH, mi smo najbliži rod BiH, mi smo toliko duboko umreženi s BiH, značajan dio građana RH su i državljani BiH, mi smo prijatelji, mi smo rodbina, mi smo kumovi, naša gospodarstva su toliko snažno umrežena, mi smo toliko međusobno povezani. Nije to samo pitanje mi smo jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma, mi smo doslovce brat i sestra BiH i neupitno je da je za nas centralno pitanje što će se događati u toj zemlji - rekao je Bandov.

Niko nije imao pravo mijenjati Ustav

Granić je upitan da prokomentariše riječi Filandre da su očekivali više od posjete Plenkovića rekao kako nije bilo moguće više očekivati.

- Današnji posjet su karakterizirale snažne poruke o teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, podrška europskom putu BiH, snažna želja za dodatno unaprjeđenje gospodarske suradnje, kao i prometne i energetske. Ono što je najbitnije treba se poštivati međunarodni Dejtonski sporazum - rekao je Granić, te dodao da su izmjene Dejtonskog sporazuma moguće jedino dogovorom triju konstitutivnih naroda, naravno uz pomoć međunarodne zajednice, ali dogovorom triju naroda.

- Kada je Dejton dogovaran i potpisan onda je zaštita vitalnog interesa svakog naroda, od tri naroda, kroz izbor u Vijeće naroda i član predsjedništva. To je zaštita vitalnih interesa. Ako se ruši jedan od stupova ili oba nema onda konstitutivnosti i dovodi se u pitanje temelji BiH. Sve ostalo su posljedice toga. To se ne može mijenjati. Nitko nije imao pravo mijenjati ustav, nikakav visoki predstavnik. A promijenjen je ustav i promijenjen je međunarodni Dejtonsko-pariški sporazum. I zato ova posjeta u ovom trenutku je posjeta snažnih poruka i nade da će ozbiljno Bošnjaci prihvatiti i da će pregovarati, kao što je to bilo u nekoliko ključnih trenutaka - rekao je Granić, koji je dodao kako se trebaju ozbiljno shvatiti poruke Andreja Plenkovića i poruke Hrvatske.

Problem nije samo u BiH

Picula je rekao kako Evropska unija nema jasno artikulirano stajalište što treba napraviti u BiH, odnosno na koji način treba ubrzati, to što se često voli govoriti, prelazak BiH iz njezine Dejtonske faze u Briselsku fazu.

- Problem nije samo u BiH, gdje se teško postiže dogovor, EU je previše zagledana u vlastitu budućnost i probleme koje su se namnožili u EU - smatra on.

- Iz BiH u ovom trenutku ne dolaze dobre vijesti, dapače dolaze one koje zabrinjavaju. Jednako tako treba biti kritičan prema Europskom vijeću gdje sjede premijer država članica koji svaki iz svojih razloga pružaju otpor politici proširenja dok se sama EU u dovoljnoj mjeri ne konsolidira. To ne znači da su EU, pogotovo Evropska komisija i Evropski parlament, digli ruke od BiH - kazao je Picula. 

Građanska BiH

U posljednje vrijeme čuje se da bi BiH trebala biti građanska. Filandra je na pitanje koliko je to realno rekao da to ovisi o tome kako se pojam građanska shvaća.

- Očito je da u cjelokupnoj bosansko-hercegovačkoj situaciji imamo sasvim viđenja i interpretacije. Vrlo je važno da zagrebačka perspektiva gledanja stvari u BiH nije jedina perspektiva i da postoje druge perspektive koje možda nisu dovoljno iskomunicirane i vidljive. Mi smo u BiH doživjeli od hrvatskih političara da se zalaganje za građansku BiH, a kakve su po principima građanskih društava uređene sve moderne evropske zemlje, proglašava za zalaganje za neku islamsku BiH. 

Znači ovisi što se misli pod pojmom građanska BiH. BiH ima specifičnu tradiciju odnosa, kolektivnih identiteta, odnosno etno-religijskih entiteta i individualnih odnosno ljudskih identiteta. Ti različiti oblici kooperacije inkluzije i ekskluzije identiteta postoje već hiljadu godina jer je BiH jedno eminentno multireligijsko i multikulturalno društvo. Uvjeren sam da danas možemo naći načine, oblike i sadržaje kooperiranja tih individualnih građanskih identiteta, građanskih i ljudskih prava s kolektivnim identitetima. 

Naravno ne na način kako neka ekskluzivna strana smatra svoja prava, bilo srpska bilo hrvatska bilo bošnjačka. tu je potreban kompromis i njega sada nema. Ako pod građanskim principom podrazumijevamo vladavinom zakona, borbu protiv korupcije, zaštitu individualnih ljudskih prava ja ne znam što je tu sporno u jednoj evropskoj državi da vladavina prava i jednakost ljudi pred zakonom bude neki sporan princip - smatra Filandra.