Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uputio je danas pismo državnim parlamentarcima. 

Prenosimo ga u cijelosti.

- Pišem cijenjenim izabranim predstavnicima građana Bosne i Hercegovine kako je ranije najavljeno. Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući negiranje bilo kakvog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.

Svi imaju obavezu da štite dostojanstvo žrtava

U prošlom stoljeću posebno su svi narodi u nekom trenutku patili od progona i nasilja. Svi znamo da u ovoj zemlji priznanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati razorne posljedice po društvo. U posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i humanitarne standarde primjenjive u vrijeme rata i nasilnih sukoba s ciljem poštovanja čovječnosti i brige za one koji su pogođeni. Zaštita se ne završava kada se sukobi završe. U civilizovanom svijetu svi imaju obavezu da štite dostojanstvo žrtava.

Negiranje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocide, sprječava društva da se bave kolektivnom prošlošću, nastavlja zlostavljanje žrtava i potkopava napore ka pomirenju i trajnom miru. Nikada ne bismo trebali politizirati ove zloupotrebe.

Izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine donesena u julu 2021. slijedi ovaj vrijednosni pristup. Zakonodavni akti otkrivaju svoj potencijal za promicanje socijalnog mira i pomirenja ako paralelno postoji osnovni konsenzus u društvu uz zajedničku spremnost da se postigne razumijevanje i saosjećanje, posebno među mladima kao sljedećom generacijom. Dozvolite mi da budem ličan: kao Njemac poslijeratne jedanaeste generacije i kao neko ko je imao mogućnost i još uvijek osjeća odgovornost - da radi na pomirenju na različitim mjestima. Znam koliko je teško doći do toga. Moji ljudi su dobili vrijednu pomoć međunarodne zajednice u suočavanju s prošlošću.

Inckov zakon će biti opozvan kada novi stupi na snagu

Iz tih razloga osjećam potrebu da zauzmem stav o ovom pitanju koji pratim od jula ove godine.

Smatram da je uloga parlamenta da pokuša donijeti vlastito zakonodavstvo kao političko predstavljanje. Poželjnije je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako i zahtijevat će trezvenu i konsenzusnu pripremu u parlamentu i društvu. Ovo zahtijeva uključivanje i onih koji nisu politički predstavnici.

S tim u vezi cijenio bih namjeru Parlamenta da Izmjenu Krivičnog zakona donesenu Odlukom visokog predstavnika zamijeni Zakonom koji je donio Parlament. Bit ću spreman opozvati ovaj zakon kada na snagu stupi novi zakon koji je u potpunosti usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon donesen u julu 2021. tada bi postao suvišan i bio bi povučen. Sve dok takva odluka naroda i njihovih predstavnika ne stupi na snagu ovaj zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zakon se odnosi na pojedince

U međuvremenu smatram da je potrebno tumačiti postojeći zakon tako da uključuje dva koncepta:

Prvo, zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na ljude ili etničke grupe u cjelini. Ne postoji druga moguća interpretacija. Drugo, zakon ne pravi razliku između etničke pripadnosti žrtve – svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje. Ne pravi se razlika ni između etničke pripadnosti počinitelja.

Svaki novi zakon o ovom pitanju također treba da sadrži ove koncepte.

Za kraj, obraćam se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da se pozabavi širim pitanjem pomirenja i uspostavi institucionalizirani proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi ću poslati posebno pismo Parlamentarnoj skupštini.

Snažno vas pozivam da preduzmete ovu akciju u ispunjavanju principa mira, pravde, tolerancije i pomirenja koji su propisani Ustavom Bosne i Hercegovine i koji se na sličan način odražavaju u ustavima oba entiteta.

Spreman sam da vam pomognem u ovom važnom poduhvatu - zaključio je Šmit.