Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (Peace Implementation Council – PIC) sastali su se 7. i 8. decembra 2021. godine u Sarajevu kako bi razmotrili stanje provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. 

Nakon sastanka, obratio se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Na samom početku podsjetio je sve prisutne na objavljeni Komunike Vijeća za provedbu mira. 

- Povlačenje iz institucija ili pokušaj njihovog slabljenja, ne slabi samo državu nego i entitete. PIC je dogovorio da će upotrijebiti sva moguća sredstva da to spriječi, imamo nekoliko opcija na stolu. Jedna od njih je uskraćivanje finansijske pomoći- izjavio je Šmit. 

On se osvrnuo i na ekonomsku situaciju u BiH. 

- Svi treba da smo opredijeljeni za poboljšanje situacije. Nažalost, posebno dramatičnom vidimo ekonomsku situaciju u RS. Gospodin Vučić je recimo dao neke pokazatelje i uporedio tu situaciju sa drugim zemljama. Mi smo vidjeli također i kroz program koji mi imamo, da drugdje imamo i ekonomski rast i da toga nema u BiH - rekao je Šmit. 

Presuda Sejdić - Finci treba biti implementirana

Kako ističe, postoji mnogo stvari na kojima se može raditi, među njima je i agenda 5+2.

- Kao neko ko dolazi iz federalne države i ko je radio na reformi šuma zajedno sa 16 federalnih država, ne samo s 2 entiteta, imam neko iskustvo s tim. Ali konačna odluka će se morati donijeti u Parlamentu u Sarajevu - rekao je Šmit. 

Osvrnuo se i na 14 prioriteta. 

- Razgovarali o 14 prioriteta oko kojih treba mnogo raditi, sad ćemo imati mnogo posjeta, što treba iskoristiti za razvoj ove zemlje i rješavanje stvari, uključujući Izborni zakon. Presuda Sejdić - Finci treba biti implementirana, to smo se svi složili. Ohrabrujem sve da sjednu za stol i riješe ovaj problem. 

O sankcijama se ne priča

Šmit je prokomentirao i posebnu sjednicu NSRS. 

- Jedno je jasno, sve što se tiče podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije prihvatljivo. Na sastanku PIC-a smo se složili da oko tih pitanja nećemo imati kompromisa. Nadam se da će Skupština RS to shvatiti. Nisam ovdje da prijetim, ali mora im biti jasno kakve će biti posljedice. Govorili su o 40 zakona, sad su ih smanjili, sad govore o odgađanju. Ne negiram da se o nekim zakonima može razgovarati, ali ne na ovaj način. 

Na pitanje novinara o sankcijama, visoki predstavnik je istakao da se o njima ne priča.

- Ne želimo građane i građanke kažnjavati. Pravo pitanje je zašto ima tako malo investicija u BiH. Glavni razlog je vjerovatno korupcija koja potkopava institucije i oduzima budućnost mladim ljudima. O sankcijama se ne priča, one se provode, to znaju oni koji mogu biti pogođeni njima. ali mi ne želimo da se bavimo sankcijama, nego onima koji su na vlasti da brinu o dobrobiti građana - rekao je Šmit. 

Kolizija Ustava i zakona

Jedan od novinara je rekao da konstitutivni narodi nisu spomenuti u komunikeu PIC-a, na šta je visoki predstavnik rekao da se neće cijeli Ustav unositi u komunike.

- Podrazumijeva se da se BiH sastoji od 3 naroda, dva entiteta, Brčko Distrikta i jedne države, ali moramo i druge uključiti, 12 godina je prošlo od presude Sejdić - Finci - izjavio je Šmit. 

Osvrnuo se i na izmjenu Ustava BiH. 

- U svakom Ustavu ima tačaka koje se mogu poboljšati. Dat ću jedan primjer koji se odnosi na pitanje kolizije Ustava i drugih zakona. Znate da smo se morali izboriti u septembru ili oktobru za budžet BiH. Ovdje se moraći naći način i put da se može doći do sporazuma i dogovora. Moramo poštovani građane i građanke. Izmjene Ustava mora donijeti većina ljudi. Da se neko jednostrano povuče iz Ustava, to nije sigurno put kojim se moze ići - bio je kategoričan Šmit. 

Sigurnost izbornog procesa

Upitan o mogućem bojkotu predstojećih izbora, Šmit je istakao da je jučer čuo riječ koja ga je iritirla - mostarizacija. 

- Ako vam je stalo do demokratije, onda na takve stvari nećete ni pomišljati, nego ćete osigurati da građani imaju poštene izbore. Ali ako vam je cilj uticati na izborni rezultat onda je to nešto drugo. Imamo optimistične najave i nadamo se rješenju. Alternativa nije da ne bude izbora, pitanje je samo kako će izgledati Izborni zakon u pojedinostima. Mora da se vodi računa i o ostalim narodima i sigurnosti izbornog procesa. Sve više su važna tehnička pitanja, elektronsko glasanje. Dtekao sam utisak iz pregovora da politički akteri ne žele mostarizaciju nego rješenje - zaključio je Šmit.