O situaciji u Bosni i Hercegovini jučer se razgovaralo na sastanku šefova diplomatije država Evropske unije. Iako su konkretne mjere izostale, na sastanku se otvoreno raspravljalo i o mogućnosti uvođenja sankcija članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Njemačka glavni zagovornik sankcija

Njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) otvoreno je kazao prije sastanka da treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini. Istakao je i kako je situacija na Zapadnom Balkanu najgora od završetka ratova iz 90-ih godina, te napomenuo da postoje oni žele dovesti u pitanje Bosnu i Hercegovinu.

Vrijedi napomenuti da je upravo Njemačka trenutno glavni zagovornik da se ispred Evropske unije uvedu sankcije Miloradu Dodiku. Pored Njemačke, ovakvo rješenje otvoreno su podržale i vlade još četiri članice: Nizozemske, Belgije, Luksemburga te Češke Republike, dok je većina ostalih članica za sada neodlučna. S druge strane, ni Dodik nije bez podrške unutar struktura EU. Lidera SNSD-a potpuno otvoreno podržava mađarska vlada Viktora Orbana (Victor) koji je nedavno bio i u posjeti Banjoj Luci. Pored toga, simpatije za njegovu politiku ima i slovenski premijer Janez Janša koji se također nedavno s susreo s Dodikom, a podršci se nada i od aktuelne poljske vlasti predvođene desničarkom „Pravo i pravda“ strankom, no ova država nešto je rezerviranija prema Dodiku zbog njegovih bliskih veza s Rusijom.

Rezervirana Hrvatska

Sankcije Dodiku u ovom trenutku izvjesno ne podržava ni susjedna Hrvatska. Predsjednik Zoran Milanović i ne krije da Dodika smatra saveznikom protiv, kako on to naziva, bošnjačkog unitarizma, ističući da je Dodik „zadnji problem Bosne“ te da se „s njim se dogovorimo za 10 minuta“.

I ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je uoči jučerašnjeg sastanka dao izjavu na sličnom tragu, stavljajući u isti kontekst unitarizam i separatizam kao dva podjednako velika problema u BiH, još jednom naglašavajući potrebu za izmjenama Izbornog zakona.

- U kontekstu Bosne i Hercegovine, rastući unitarizam i separatizam narušava stabilnost zemlje. Ključ rješenja je poštovanje jednakosti tri konstitutivna naroda. Izborna reforma je ključna. Trebamo napredak u tom smjeru, pod hitno. Podržavamo izborne reforme i to je nephodno za razvoj, istikao je šef hrvatske diplomatije.

Jasna poruka Borelja

S obzirom da Hrvatska u potpunosti podržava zahtjeve HDZ-a BiH za izmjenama izbornog zakona, teško je očekivati da podrže sankcije Dodiku, barem dok im se ne da ovaj „ustupak“.

Uzimajući sve u obzir, jasno je da u EU ne postoji jedinstvo po pitanju uvođenja sankcija Dodiku.

No, sama činjenica da je Bosna i Hercegovina, nakon posljednjih blokada institucija i Dodikovih otvorenih najava preuzimanja nadležnosti države i udara na Dejtonski poredak, postala tema među najvišim zvaničnicima Evropske unije, pokazuje da je kap prelila čašu te da vlada ozbiljna zabrinutost zbog situacije u našoj zemlji.

Ovo je jasno naglasio i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Žozef Borelj (Josep Borrell), koji je pored izražene zabrinutosti jasno naglasio da EU neće dozvoliti podjelu naše zemlje.

- BiH mora ostati jedinstvena. Svaki pokušaj da se država podijeli i naprave nove institucije bit će spriječen. To moramo odmah zaustaviti, poručio je Borelj.

Reagirali i socijalisti

Na potrebu za obuzdavanje Dodika i posvećivanje veće pažnje Bosni i Hercegovini od strane EU, redovno pozivaju i različite stranačke grupe u Evropskom parlamentu, među kojima prednjače zeleni, liberali i socijaldemokrati. Tako se grupacija Socijalista i demokrata (S&D) jučer zvanično oglasila navodeći da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik negiranjem genocida u Srebrenici "opasno provocira" te da se to ne smije tolerisati. Također su pozvali i na zaštitu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

- Pozivamo Vijeće za vanjske poslove (koje danas zasjeda, op. a.) da učini ozbiljne korake u zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, naveli su u S&D-u.

Sve ove rekacije jasno ukazuju da, nakon godina indiferentnog odnosa, BiH ponovo stiže u primarni fokus Evropske unije, i to zahvaljujući posljednjim blokadama i udarima na državu koje Dodik proizvodi. A sve to jasno najavljuje i veće političke pritiske prema njemu, kako od SAD, tako i EU, što će mu, u najgorem slučaju, bitno ograničiti prostor za destruktivnost. Na kraju krajeva, čak i po pitanju sankcija, i bez jednoglasnog stava Evropske unije, zemlje članice imaju mogućnost pojedinačnog djelovanja.