Navodno imenovanje njemačkog političara Kristijana Šmita (Christian Schmidt) kao visokog predstavnika u BiH predstavlja primjer grubog miješanja u unutrašnje stvari BiH, čime se krši član 41 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, navodi se u 26. Izvještaju Republike Srpske Vijeću sigurnosti UN-a.

U prvom dijelu Izvještaja pod nazivom “Održiva, mirna i prosperitetna BiH mora biti zasnovana na vladavini prava”, ističe se da je Šmitovo imenovanje potpuno nelegitimno jer Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), čak ni njegova većina, nemaju pravni osnov da imenuju novog visokog predstavnika.

Ni Dejtonski sporazum, niti Vijeću sigurnosti UN-a nisu PIK-u ili njegovom Upravnom odboru dali takva ovlaštenja, ističe se u tekstu.

- To što je Šmita navodno imenovala samo šačica članova Upravnog odbora PIK-a samo je demonstracija sile koja nema nikakve veze sa pravom ili pravnom procedurom - stav je Vlade RS.

Pravno ovlaštenje

Kako se navodi, određeni članovi Upravnog odbora riješili su ne da imaju pravno ovlašćenje da imenuju novog visokog predstavnika, već prosto da ih u tome niko ne može spriječiti.

U izvještaju se podsjeća da je "PIK ad-hock, samoimenovani skup zemalja i organizacija koje nemaju osnivački akt, ni međunarodni mandat, niti bilo kakvu legitimnu nadležnost".Ističe se i da Vijeće sigurnosti "nikada nije delegirao PIK-u nikakva ovlašćenja, a ta se grupa ne spominje ni u Dejtonskom ni u bilo kom drugom sporazumu".

Ipak,“PIK-ov takozvani Upravni odbor, omanja ad-hock grupa zemalja, sebi je dodijelila široka prava da određuje budućnost BiH, uključujući pravo da imenuje visokog predstavnika bez odobrenja Vijeća sigurnosti, pa i da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a".

U Izvještaju piše i da "Upravni odbor PIK-a nema ni pravno ovlaštenje da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a, ali ga ni to, naravno, ne sprječava da podrži takozvani plan “pet plus dva”, jedan skup potpuno proizvoljnih kriterijuma koji imaju vrlo male, ako ikakve, veze sa onim što je BiH potrebno za uspjeh i napredak".

U drugom dijelu izvještaja navodi se da visoki predstavnik do 2021. godine, u nedostatku međunarodne podrške, nije nametnuo nijednu odluku ili vansudske kazne tokom deset godina.

- Međutim, u posljednjim danima svog mandata na poziciji visokog prestavnika Valentin Incko (Inzko), posljednji visoki predstavnik, nametnuo je zakon kojim kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o historiji iz vremena sukoba u BiH - stoji u izvještaju.

"Nezakonitii dekreti"

Vlada RS ukazuje da “Inckov cenzorski zakon” predstavlja nezakonit i destabilizujući napad na Dejtonski sporazum, kao i na demokratski ustavni poredak i pravo na slobodu izražavanja koje je garantovano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

- Inckovi nezakoniti dekreti još jedan su primjer kako takozvana međunarodna zajednica zanemaruje vladavinu prava ako joj se to ne uklapa u plan - poruka je Vijeću sigurnosti UN-a iz RS.

Kad je riječ o Ustavnom sudu BiH, u tekstu se ističe da, umjesto da ispunjavaju svoju obavezu i pridržavaju se Ustava BiH, većina sudija, koju čine tri stranca i dva Bošnjaka, izuzetno često je potvrđivala neustavnu centralizaciju koju su vršili visoki predstavnici, kao i slabljenje ustavom garantovanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.

Ustvari, dodaje se u tekstu, tijelo koje je najodgovornije za uspostavljanje i poštovanje vladavine prava u BiH redovno ignoriše zakon.

U izvještaju ukazuju na Ustav BiH u kojem se navodi da “sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima”.

Neustavni zastava, himna i grb RS

Ipak, i pored tako precizne odredbe, Ustavni sud je BiH nivou vlasti rutinski potvrđivao nadležnosti koje mu nisu izričito, pa ni posredno, dodijeljene.

Vlada u ovom dokumentu navodi da jedan bivši strani sudija Ustavnog suda BiH priznao da “cjelokupan sistem počiva na prećutnoj saglasnosti između Suda i visokog predstavnika da će Sud uvijek potvrditi meritum njegovih zakona”.

Napominje se da se Ustavni sud BiH konstantno izruguje vladavini prava, ignoriše jasne ustavne propise i prećutno prihvata, dekretima visokog predstavnika, nelegalno nametnute zakone, što je očigledno suprotno demokratskom zakonodavnom sistemu koji je uspostavljen Ustavom.

Ustavni sud BiH, navodi se u tekstu, također koristi ustavno neutemeljene zahtjeve bošnjačkih predstavnika da dodatno slabi autonomiju RS garantovanu Dejtonskim sporazumom.

Kao primjer se navodi da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim zastavu, himnu i grb RS i zabranio RS da praznuje dan svog nastanka.

Također se navodi da “Ustavni sud BiH uporno lišava RS njenog javnog zemljišta, pa je tako u septembru Sud našao da šumsko zemljište kojim RS upravlja već skoro tri decenije ne pripada RS. Nijedna od ovih odluka nema nikakvo uporište u tekstu Ustava BiH”.

U tekstu se konstatuje da većina sudija Ustavnog suda BiH pouzdano podržava razgrađivanje dejtonskog kompromisa tako što u ključnim predmetima, tri sudije – stranca, glasaju kao blok sa dvojicom sudija iz reda Bošnjaka i tako preglasavaju četiri sudije koje su državljani BiH.