Umjesto za zajedničkim stolom bh. političari o problemima u svojoj državi razgovaraju sa predsjednicima susjednih zemalja. Nije to neuobičajena pojava, jer slični sastanci i ranije su organizirani, ali ovakav vid urušavanja institucija države dešava se u složenoj situaciji, pa je zabrinutost građana i analitičara utoliko veća, posebno kada se na sastancima u susjedstvu pojedinci predstavljaju kao lideri ili predstavnici naroda i u ime njih i pregovaraju i odlučuju. Posljednja takva inicijativa dolazi od predsjednika Hrvatske Zorana Milanović, koji je danas kazao da bi se „predstavnici konstitutivnih naroda“ u Bosni i Hercegovini trebali sastati s njim, srbijanskim i turskim predsjednicima, Aleksandrom Vučićem i Recepom Tayyipom Erdoganom, ali da je Bakir Izetbegović suzdržan prema takvoj ideji.
Politički analitičar i magistar EU integracija Denis Čarkadžić ističe da ovakvi sastanci derogiraju institucije države i da niko u BiH ne može sebe smatrati predstavnikom naroda.
- Taj narativ tzv. predstavnika naroda davno su uveli i koriste, prije svega, lideri desno orjentiranih stranaka u BiH, a onda su ga prihvatili i predstavnici tzv. međunarodne zajednice u našoj zemlji, pravdajući to činjenicom da su lideri ti koji donose odluke, a da se te odluke, kakve god bile, nakon toga samo verifikuju u zakonodavnim tijelima – kaže Čarkadžić.
Čarkadžić naglašava da niko u BiH nije, niti može biti predstavnik bilo kojeg naroda, jer tako nešto ne postoji u ustavno-pravnom sistemu BiH, a i broj glasova dobijenih na izborima do kraja pobija argumente onih koji se tako predstavljaju.
- Pregovori i razgovori predstavnika naroda u BiH u potpunosti derogiraju institucije BiH, pa tako i samu državu u cjelini, jer se stvara slika da je država i njeno postojanje sporedno, a time u perspektivi i suvišno. Da stvar bude još gora, tokom tekuće krize, primjetan je i otvoreni pristup pojedinih predstavnika međunarodne zajednice koji Hrvatsku i Srbiju priznaju i poznaju kao neku vrstu strana u razgovorima i pregovorima o pitanjima koja su isključivo unutrašnja pitanja BiH. Razumljivo je da Beograd i Zagreb imaju veliki uticaj na pojedine političke strukture u našoj zemlji, ali to ne može biti opravdanje za ovakav pristup međunarodnih zvaničnika, koji je pored ostalog i ponižavajući za BiH – ističe Čarkadžić.
Ipak, odluke će se donositi u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu, kaže naš sagovornik.
- Tu dolazimo do ključne uloge tzv. političkog Sarajeva, koje je u ovako složenoj situaciji do sada moralo, i vlast i opozicija, sjesti za jedan sto i podvući crvene linije po nekoliko ključnih pitanja. Nažalost, porazna je činjenica da se to još nije desilo, i pitanje je da li će uopšte. To je po meni u ovom momentu glavna opasnost po BiH – kaže Denis Čarkadžić.
