Nabavna cijena PCR testa bila je 0,44 dolara a Institut RS za javno zdravstvo ih je nabavljao za 30 do 80 maraka. Distributeri tvrde da su tenderi bili namješteni. UNDP je donirao više od polovine testova, ali se brojke ne poklapaju.
NOVA AFERA NA POMOLU
Nikom nije u interesu niža cijena, nego da se kroz cijenu može izvući maksimalna provizija, kažu iz jedne od firmi koja je bezuspješno aplicirala
Institut za javno zdravstvo RS. Avaz
Nabavna cijena PCR testa bila je 0,44 dolara a Institut RS za javno zdravstvo ih je nabavljao za 30 do 80 maraka. Distributeri tvrde da su tenderi bili namješteni. UNDP je donirao više od polovine testova, ali se brojke ne poklapaju.
Od početka pandemije do danas, dakle u posljednjih 18 mjeseci, u Institut za javno zdravstvo RS, ušlo je 348 hiljada PCR (Polymerase chain reaction) testova, što kroz kupovinu, što kroz donacije. Najveći dio ušao je kroz donacije UNDP-a (United Nations Development Programme). Prema podacima koje su nam dostavili, UNDP je u periodu od aprila 2020. do avgusta ove godine isporučio Institutu 204.900 testova koje je nabavljao putem javnih nabavki.
Međutim, prema podacima Instituta, taj broj je manji, tako da u računici nedostaje oko 25 hiljada testova UNDP-a.
- Institut za javno zdravstvo RS, od ukupnog broja PCR testova, obezbijedio je oko 27 hiljada testova putem javnih nabavki, oko 179 hiljada putem UNDP-a, dok je oko 142 hiljade testova donirano - navodi se u odgovoru Instituta.
Testovi su, kako je rečeno za DW, nabavljani preko firmi Ako Med, Shimadzu, Spektrolab, Ceemed, Lab Unica, Erkona, Biomedica. Međutim, nakon što smo kontaktirali ove firme, javile su se samo dvije, kako bi demantirali učešće u nabavci. Tvrde da su poslove dobijale firme za koje je posebnom specifikacijom u tenderu to bilo omogućeno, a što žalbom nije moglo biti oboreno, zbog uslova pandemije u tom trenutku - to je pravdano hitnošću i nepredviđenim situacijama.
Iz jedne od pomenutih firmi su nam rekli da su imali samo jednu isporuku za Institut na početku pandemije i da kasnije nisu mogli proći na tenderu. Iz druge su također rekli, da je tenderska dokumentacija tako sastavljena da je samo određenoj firmi bilo omogućeno da dobije posao.
- Recimo, navedu da je potrebna određena boja, ili da mora da sadrži neku oznaku koju ima samo taj dobavljač, i time si uslovio samo jednu kompaniju da prođe. Šta god si kasnije tražio kao objašnjenje i to ispunio, oni kažu ne valja. Nikom nije u interesu niža cijena, nego da se kroz cijenu može izvući maksimalna provizija - kažu iz jedne od firmi, koja je nekoliko puta u proteklih godinu dana, bezuspješno aplicirala na tendere.
PO NALOGU TUŽILAŠTVA BIH
"AVAZ" SAZNAJE