Pod krinkom brige o penzionerima, Vlada FBiH, bez prevelike pompe i pažnje javnosti, predviđa povećanje dobne granice za odlazak u penziju.
DALEKO OD OČIJU JAVNOSTI
Građani će biti prinuđeni cijeli život plaćati doprinose za nešto što na kraju neće ni dobiti, ili će moći koristiti samo nekoliko godina, kaže Hadžić
Radnici u EU u penziju odlaze s napunjenih 65 godina. Avaz
Pod krinkom brige o penzionerima, Vlada FBiH, bez prevelike pompe i pažnje javnosti, predviđa povećanje dobne granice za odlazak u penziju.
Naime, najnovija ideja vlasti u FBiH jeste da građani ubuduće u penziju odlaze ne sa 65 godina starosti već s napunjenih 67, potvrđeno je za „Avaz“ iz više izvora.
Opravdanje za ovakav potez Vlada FBiH pronalazi u potrebi da se očuva održivost penzionog sistema.
Međutim, i ovdje premijer FBiH Fadil Novalić i Vlada prešućuju da je isplata penzija budžetska stavka i da se penzije isplaćuju iz budžeta. I to iz istog onog budžeta iz kojeg brojni državni uposlenici dobivaju plaće, međutim, niko još nije predložio niti usvojio odluku da oni smanje svoja primanja.
U okviru najavljene reforme penzionog sistema predviđeno je produženje radnog vijeka u idućim godinama. Međutim, treba naglasiti da se većina država članica Evropske unije drži granice od 65 godina, pri čemu neke tu granicu tek trebaju dosegnuti nakon 2033. godine. Tako neke zemlje još nisu podigle starosni prag od 65 godina, što je Federacija BiH napravila novim Zakonom o PIO, usvojenim prije nešto više od tri godine.
Ekonomista Faruk Hadžić za „Avaz“ je kazao da ekonomisti već godinama upozoravaju na problem održivosti penzionog sistema u FBiH, a koji će biti sve teže riješiti zbog iseljavanja mladih i sve većeg broja starijih osoba.
Hadžić: Krajnje loše rješenje. Avaz
- Dugoročno rješenje ne može biti povećati broj godina za odlazak u penziju. To vam, jednostavno, znači da ćete raditi do 67. godine, a da ćete u prosjeku moći penziju koristiti sedam godina, zbog prosječnog životnog vijeka u BiH. Kakva je garancija da se, recimo, granica za 10 godina neće povećati na 70 godina - upitao je Hadžić.
Prema njegovom mišljenju, igranje ovakvim inicijativama u slučaju FBiH moglo bi značiti da će građani biti prinuđeni cijeli život plaćati doprinose za penziju koju na kraju neće ni dobiti, ili će je moći koristiti samo nekoliko godina.
- Postavlja se pitanje, koja je onda uopće svrha plaćanja doprinosa - zaključio je Hadžić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, očekivani životni vijek stanovnika BiH iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godine za žene). Uzmemo li u obzir da je prosječan životni vijek muškaraca u BiH 74,4 godine, znači da će prosječni penzioner koji je u penziju otišao sa 65 godina u njoj uživati svega 9,4 godine. Ako se prag za odlazak u penziju poveća, tada će taj muškarac u penziji biti svega 7,4 godine. Zbog dužeg životnog vijeka žene iz BiH koje su u penziju otišle sa 65 godina u njoj će prosječno uživati 14,4 godine.
Primjera radi, žene u Srbiji odlaze u starosnu penziju sa 62 godine. Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stječe se kad se navrši 65 godina. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine u Hrvatskoj žene ostvaruju pravo na starosnu penziju prema povoljnijim uvjetima. Tako će ove godine žene u Hrvatskoj u penziju izaći s navršene 62 godine.
MEČ U TEKSASU
VIJEĆE MINISTARA BIH
UNOSNI HONORARI