ZNAČAJAN JUBILEJ

520 godina od izgradnje Careve džamije u Foči

Džamija, koju je 1501. godine sagradio sultan Bajazid II Velija i oko koje se kasnije razvio grad, porušena je 1992., a obnovljena je i svečano otvorena 2017. godine

Careva džamija u Foči. Avaz

Piše: A. Bajramović

24.9.2021

Učenjem hatma dove nakon ikindije, te zikra nakon akšam namaza jučer je u Foči obilježena 520. godišnjica Careve džamije. Goraždansko muftijstvo danas će u Goraždu organizirati javnu tribinu “520 godina tradicije”, a hutba tokom džuma namaza bit će posvećena značajnom jubileju.

Ostavština sultana Bajazida

- Svoju godišnjicu, najkraće rečeno, Careva džamija dočekuje u okolnostima u kojima ne zaslužuje da dočekuje taj značajan jubilej. Ne radi se samo o jubileju Careve džamije u Foči, govorimo takođe i o Carevoj džamiji u Nevesinju, koja je takođe sagrađena 1501. godine, ali i još nekoliko džamija istog graditelja – sultana Bajazida, koji je nama ostavio i džamije u Dobrunu, Višegradu i još nekoliko objekata. 520 godina je samo po sebi golema činjenica, veličina i s obzirom na sve okolnosti u kojima živimo posljednje dvije godine odlučili da to ipak obilježimo na neki skroman način – kazao nam je goraždanski muftija Remzija ef. Pitić.

Džamija, koju je 1501. godine sagradio sultan Bajazid II Velija i oko koje se kasnije razvio grad, porušena je 1992., a obnovljena je i svečano otvorena 2017. godine. Ostavština sultana Bajazida, kaže muftija Pitić, jedan je od segmenata bosanskog identiteta. Mnogo je putokaza u dugoj tradiciji zajedničkog života na ovim prostorima koji bi mogli poslužiti i za izlazak iz sadašnjih problema u BiH. 


Zajednička vrijednost

Pitić: Raditi u korist ljudi. Avaz

Muftija Pitić kaže da je postojao sistem koji je vjerovao da će, rušenjem džamija srušiti i jedan narod, ali uvjeren je da danas među stanovnicima Foče svih vjera postoji značajan broj onih koji Carevu džamiju doživljavaju kao zajedničku vrijednost.

- Postoje periodi kad teško prolaze dobre stvari, ali neovisno od toga, kao vjernici, kao oni koji su predani Bogu dragom, ne smijemo odustajati i moramo graditi mogućnosti da se stvari popravljaju. Da se mi sami popravljamo, da popravljamo ambijent oko sebe, pa i onaj arhitektonski. Valja nam biti uporan i strpljiv i raditi u korist ljudi s kojima živimo, s kojima smo u okruženju, s kojima smo stoljećima i nadati se da će svi ljudi doći sebi i okrenuti se pravim vrijednostima koje smo uspjeli srušiti. Ne samo mi u BiH, ovaj problem kojeg mi imamo je civilizacijski problem cijelog čovječanstva – ističe Remzija ef. Pitić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.