Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudin Radončić izjavio je da bi dogovor o reformi izbornog zakonodavstva vodio relaksiranju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
- Mislim da su prijatelji iz HDZ-a i SDA predugo godina razgovarali u četiri oka o toj temi. Oni imaju svoj legitimitet i ja to poštujem. Ali se pokazalo da taj način rješavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa nije dao rezultat. Odnosno, sada nemamo nijedno potentno rješenje koje bi dovelo do toga da hrvatski korpus shodno Daytonskom mirovnom sporazumu bira svog člana bh. Predsjedništva ili da imamo relaksiranu situaciju kada su u pitanju domovi naroda. A posebno kada su u pitanju izborni standardi, da imamo elektroničku evidenciju birača i prestanak brutalnih izbornih krađa koje se događaju svake dvije godine. Zato očekujem da ćemo uz pomoć gospode Schmidta, Nelsona i Sattlera prije Nove godine doći do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve i gdje će svi biti maksimalno spremni na kompromis da iduću izbornu godinu imamo po novim, poštenim pravilima gdje bi se stvarno iskazala volja građana - izjavio je Radončić u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista.
Govoreći o izlasku iz krize u kojoj se nalazi BiH, Radončić je poručio “da ćemo se morati vratiti dijalogu i harmonizaciji unutarbošnjačkih, bošnjačko-hrvatskih, bošnjačko-srpskih i srpsko-hrvatskih odnosa u BiH”.
- Kako unutarentitetskim tako i našim regionalnim odnosima, smirivanju situacije prema Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori. Nema alternative osim razgovora i koliko god to izgleda kao nemoguća misija, to će se morati dogoditi. Moramo urediti svoju zemlju uz pomoć međunarodne zajednice i u tome smislu njezina medijacija je dobrodošla. Ali, ponavljam, sve ovisi o vladajućim političkim strankama koje za sada ne pokazuju očekivani entuzijazam jer žele sačuvati vlast na svaki način, smatra Radončić.
Odgovarajući na upit o mogućem povlačenju s pozicije predsjednika SBB-a, Radončić je kazao da će o tomu odlučiti stranački kongres.
- Sve općinske organizacije predložit će kandidate. Sada već osjećam veliki pritisak članstva da ostanem na čelu SBB-a, pogotovo jer jačaju neke dekadentne tendencije, ako hoćete da budem precizan, protiv BiH i bošnjačkog korpusa. Moja je prirodna želja povući se, ali ja ću učiniti ono što bude volja SBB-a. Moja je zamisao da se stranka prenese na mlađe ljude. Hoće li se to dogoditi u listopadu ove godine ili za dvije godine, odlučit će članstvo - kazao je Radončić.
Radončić je odgovorio i na pitanje mogu li se povlačiti poveznice između BiH i Afganistana s obzirom na to da su obje zemlje bile ili još jesu pod međunarodnom upravom?
- Ne bih to uspoređivao zato što su Bošnjaci proevropski, prozapadni, autohtoni narod..., kazao je Radončić.
Novinar „Večernjeg lista“ pojasnio je da nije uspoređivao Bošnjake i talibane nego položaj dviju država.
- Da, razumijem. Želim ipak reći da Bošnjaci kao evropski narod nemaju taj radikalizam. Mislim da se u tome smislu teško mogu povlačiti poveznice s BiH. Ono što može nekoga razočarati jest da su se međunarodne snage povukle iz Afganistana i prepustile da to rješava zakon jačega. Ali, ponavljam, BiH je posve drukčija, neusporediva priča. Ja sam u tom smislu veliki optimist da se nastavlja angažiranje SAD-a, EU-a i drugih zapadnih zemalja koje će nastaviti pomagati BiH, rekao je Radončić.
Na pitanje da li u budućnosti vidi BiH bez međunarodnih vojnih snaga i strane uprave, Radončić je odgovorio da čim se ispune 5 + 2 uvjeta i cilja, vidi BiH kao zemlju bez OHR-a.
- Ali, jednostavno, ti se uvjeti moraju ispuniti i to je preduvjet da se završi angažiranje Ureda visokog predstavnika. Prije toga OHR treba biti tu i treba nam pomoći. Kada se govori o međunarodnim vojnim snagama, mislim da većina Bošnjaka, ali i Hrvata želi da BiH bude dio NATO saveza. Ja sam uvjeren da će BiH biti dio toga vojnog saveza te da će bh. Srbi shvatiti da je to optimalno rješenje. Ne samo u vojnopolitičkom nego i u ekonomskom smislu. Optimum za sve nas i državu BiH - rekao je predsjednik SBB-a.
On je prokomentirao i stanje u pravosuđu, ponajprije u vezi sa pritiscima na Tužilaštvo BiH u kontekstu otvorenih velikih korupcijskih afera.
- Stanje u pravosuđu nije dobro. Veliki je pritisak na Tužilaštvo BiH zbog toga što su taknuli u određene tabu-teme kao što je ubistvo u porodici Memić, kao što je respiratorska krađa i mnogi drugi slučajevi procesuirane korupcije.
S druge strane, u Sudu BiH imate osobu koja nije prijavila puni identitet i imovinu, a Ured za borbu protiv korupcije u Sarajevskom kantonu, na čelu s međunarodnim autoritetom gospodinom Larsonom, podnosi kaznene prijave protiv pojedinih dužnosnika ovog kantona jer nisu prijavili imovinu.
Ovdje se moraju ujednačiti standardi. Zato očekujem da će, prije svih, SDA, jer ona bez imalo sustezanja vrši veliki pritisak na Tužilaštvo BiH, ostaviti Visoko sudsko i tužilačko vijeće na miru da disciplinske procese vodi u punom kapacitetu bez ikakvih obavještajnih pritisaka. Bilo da su u pitanju suci, tužitelji ili disciplinski tužitelji - kazao je Radončić.
