S popuštanjem pandemije koronavirusa granice Njemačke, u koju su Bosanci i Hercegovci intenzivno odlazili na red, ponovo se otvaraju za naše građane.

Sa Šejlom Vojić, savjetnicom za mobilne zaposlene u savjetovalištu „Pravedna mobilnost" Saveza njemačkih sindikata (DGB) u Štutgartu, razgovarali smo o uvjetima odlaska bh. radnika u Njemačku, utjecaju korona krize na njemačko tržište, radnim uvjetima u vodećoj ekonomiji Evrope...

Nedostatak radnika

Kakva je trenutna situacija u Njemačkoj kada je riječ o radnim mjestima?

- U junu 2021. moglo se primijetiti sveobuhvatno poboljšanje na tržištu rada, taj trend će se, pretpostavljam, nastaviti i u julu 2021. godine. Nezaposlenost je počela opadati u odnosu na početak godine. Preduzeća u velikom obimu smanjuju rad sa skraćenim vremenom i ponovo traže novo osoblje. Broj nezaposlenih u junu 2021. značajno je opao za 73.000 u odnosu na prethodni mjesec.

 U kojim sektorima postoji najveća potražnja za radnom snagom s prostora zapadnog Balkana?

- U prvom tromjesečju 2021. godine petina preduzeća (20,6 posto) u Njemačkoj žalila se na nedostatak stručnog osoblja. U uslužnom sektoru trenutno nedostatak kvalificiranih radnika ima najznačajniji utjecaj, a pogođeno je oko 25 posto preduzeća. Velika potražnja je i za zanatlijama.

Budući da je njemačko stanovništvo sve starije, zdravstveni stručnjaci pretpostavljaju da će se potreba za medicinskim sestrinskim osobljem povećati na više od 493.000 neupražnjenih radnih mjesta do 2035. godine.

 Imate li podatak koliko će građana iz BiH i zapadnog Balkana moći biti zaposleno u Njemačkoj tokom 2021. godine?

- Zavisi po kojoj osnovi radnice i radnici namjeravaju doći u Njemačku, da li kao kvalificirani stručnjak ili niskokvalificirani/nekvalificirani (na osnovu Pravila zapadnog Balkana). Njemačka vlada je ove godine produžila tzv. Pravilo za zapadni Balkan, a, također, na snazi je i novi zakon o doseljavanju stručnjaka.

Jasno je da zaposlenje u Njemačkoj mnogim radnicima iz BiH predstavlja nadu za boljim životom i perspektivom, no, s druge strane, mnogi u tome vide dugoročnu opasnost da će te ekonomske migracije dovesti do ekonomskog i socijalnog kraha u našoj zemlji. Kako Vi gledate na ovo pitanje?

- Masovno iseljavanje u većini slučajeva dovodi do smanjenja ekonomskog rasta u zemlji, a samim tim i radne produktivnosti, što bi u budućem periodu moglo uvjetovati i uvoz inozemne radne snage. Kada je riječ o radnicima koji napuštaju BiH, uglavnom se radi o kvalificiranim i visokoobrazovanim radnicima, koji na osnovu svojih kompetencija, znanja i vještina u relativno kratkom periodu pronađu zaposlenje u nekoj zemlji EU. Radnici iz BiH su, na osnovu mog ličnog iskustva u savjetovalištu, uvijek bili radišni i motivirani za nove jezičke kompetencije s višim stepenom socijalne integracije.

Posljedice i dalje vidljive

 Da li će pandemijska 2020., u kojoj je, razumljivo, došlo da znatnog pada primanja radne snage sa zapadnog Balkana, utjecati bitnije na dugoročne planove Njemačke za prijem radne snage?

- Posljedice korona krize i dalje su vidljive i iznose oko 450.000 nezaposlenih, čiji je gubitak radnog mjesta uvjetovan korona krizom. Mnogi sektori su pogođeni pandemijom koronavirusa, prije svega sektori transporta i logistike, avioindustrija, maloprodajni objekti, ugostiteljski i kulturni objekti, kao i cjelokupan turizam.