Raširenost organiziranog kriminala i korupcije u BiH, kao i na području zapadnog Balkana može kao lakmus-papir prikazati nivo vladavine prava, ali i spremnost država za efikasnu borbu na tom polju. Skoro sve države u regiji suočavaju se s istim ili sličnim problemima, u pogledu prijava o korumpiranosti zvaničnika i državnika, kao i radnji poput javnih nabavki, finansiranja medija i preduzeća direktno povezanih s vladajućim političkim partijama i slično. U vezi s tim, pojava sigurnosnih izazova, poput migracija i ekstremizma, dodatno može utjecati na sigurnost bh. građana.

Zapljena kokaina

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) je 2018. godine, kao rezultat samita o zapadnom Balkanu u Londonu, pokrenula Opservatorij za jugoistočnu Evropu kao platformu koja povezuje i osnažuje aktere civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. U okviru rada Opservatorija, kontinuirano se provode istraživanja o organiziranom kriminalu i korupciji u regiji jugoistočne Evrope, uključujući zapadni Balkan.

Opservatorij publicira izvještaje na godišnjem nivou, kao i kroz kvartalne biltene rizika, koji su do sada objavljeni na engleskom jeziku, ali i prevedeni na bosanski, srpski, crnogorski, albanski i makedonski jezik. Globalna inicijativa predstavlja globalnu mrežu s više od 500 stručnjaka širom svijeta.

U posljednjem biltenu rizika, koji je moguće naći na stranici Globalne inicijative, između ostalog, istražena je i tematika prijavljenih slučajeva korupcije i organiziranog kriminala na širem području Jahorine, te je predstavljena analiza sve većih zapljena kokaina na jadranskoj obali. Kroz priču o Jahorini, razmatraju se razlozi zbog kojih je Jahorina postala neočekivano žarište povezano s organiziranim kriminalom i korupcijom.

Iako na prvi pogled ne izgleda da bi Jahorina trebala biti ranjiva u pogledu organiziranog kriminala, jer ovo savremeno odmaralište ima dobru reputaciju, sadržaje i historiju kao olimpijski centar. Ali sama činjenica da se ovo odmaralište smatra rijetkim draguljem u ekonomski depresivnom regionu čini ga privlačnim za razne ulagače i investitore, od kojih neki imaju veze s korumpiranim zvaničnicima ili su povezani s regionalnim kriminalnim grupama.

Kako se u biltenu naglašava, sam ekosistem kriminala i korupcije oko Jahorine pokazuje naslijeđe novije historije Bosne i Hercegovine, kao i iskušenja korupcije. Ali, također, ilustrira evoluciju kriminala u zemlji; od područja postkonfliktne nestabilnosti do ekosistema organizirane korupcije, gdje rame uz rame stoje politički, poslovni i kriminalni akteri. 

Interesantni su navodi da, za razliku od devedesetih, čini se da je područje Jahorine sada mjesto na kome kriminalci visokog profila više vole da se druže, a ne da se kriju - i u koje korumpirani zvaničnici žele da ulažu, umjesto da ga zanemaruju. Ostaje nam da se nadamo da će u budućnosti ovaj region privlačiti manje ozloglašenu klijentelu i povratiti pozitivnu sliku i ugled koje je područje Jahorine uživalo 1984. godine tokom Zimskih olimpijskih igara.

Kokain i banane idu zajedno

Bilten Globalne inicijative počastio nas je pričom o poveznici zapljena kokaina i organiziranih kriminalnih grupa sa zapadnog Balkana i Evropske unije. U posljednjih nekoliko mjeseci imali smo veće količine zaplijenjene droge u Hrvatskoj i Albaniji, što ukazuje na to da je jadranske luke zahvatio 'kokainski cunami'. Veći dio droge se transportira u kontejnerima koji prevoze banane iz Latinske Amerike u Evropu. Iako je potrošnja kokaina na zapadnom Balkanu relativno niska, ove zapljene - kao i prethodni trendovi - pokazuju da su luke u Albaniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori važne ulazne tačke za protok kokaina u Evropu. 

Što znači da su se organizirane kriminalne grupe sa zapadnog Balkana u protekloj deceniji aktivno uključile ne samo u distribuciju kokaina na zapadnom Balkanu i u EU već i u organiziranje velikih pošiljaka kokaina direktno iz Latinske Amerike. Neke od ovih pošiljki odlaze u luke zapadne Evrope, Crnog mora ili Grčke, ali druge dolaze na zapadni Balkan kontejnerskim brodovima.

Međutim, sam porast u zapljenama i sve veći broj medijski propraćenih hapšenja ne moraju nužno značiti i efikasniji rad policijskih i sigurnosnih agencija, već može ukazivati na rupe u sistemu zaštite koje su omogućavali kriminalnim grupama sa zapadnog Balkana da u prošlosti prođu nekažnjeno.

Prema najnovijim istraživanjima koje je realizirala Globalna inicijativa (GI-TOC), u regionu zapadnog Balkana postoji više od 100.000 organizacija civilnog društva, ali samo oko jedan posto njih se bavi borbom, odnosno doprinose suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije. Samo u Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano više od 25.000 organizacija civilnog društva, a oko 15 posto ih ima sjedište u ruralnim područjima. Ipak, nivo kriminala u ruralnim područjima neprestano raste, čak su i neka manja mjesta postala prepoznatljiva po određenim vrstama kriminala. 

U Bosni i Hercegovini su organizacije civilnog društva često jedine koje ukazuju na određene socijalne anomalije i pokušavaju preventivno djelovati na širenje pojava poput kriminala, nasilja, ekstremizma i slično. Zbog nedostatka mogućnosti, nezaposlenosti i socijalne isključenosti, mladi često odluče da se pridruže kriminalnim grupama ili se samostalno počnu baviti nezakonitim aktivnostima. Mladi su prepušteni sami sebi, često završe u zatvoru ili neki čak budu ubijeni.

Policijski komesar

Potrebno je snažnije prisustvo organizacija civilnog društva u cijeloj Bosni i Hercegovini, koje konkretnim aktivnostima i dokazanim rezultatima doprinose sveukupnoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. 

Ovakve organizacije su posebno važne na već evidentiranim žarištima organiziranog kriminala, poput Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Bijeljine, Tuzle, Doboja, Bileće, Nevesinja, Trebinja, Zenice, Distrikta Brčko. Potrebno je, također, raditi na prevenciji i suzbijanju kriminalnih radnji i pojava povezanih s nasiljem u porodici ili nasiljem maloljetnika, jer su to okruženja iz kojih se mogu lako pojaviti i beskrupulozni kriminalci. 

Vrlo je važno da se civilno društvo više uključi i u izbor policijskih komesara, a najaktuelnije je to za izbor komesara MUP-a HNK, koji već godinama nema komesara, što najviše pogoduje kriminalcima, koji Mostar biraju kao omiljeno sklonište. Čak i regionalni kriminalci dolaze u Mostar i pokreću nelegalne biznise ili preko Mostara krijumčare drogu prema EU. Zabilježeno je i više paljevina automobila i bacanja bombi na kuće kriminalaca, ali i visokih policijskih zvaničnika. Zato je pod hitno potrebno da se što prije imenuje policijski komesar u MUP-u HNK, jer situacija u ljetnim mjesecima može smo eskalirati.

(Autorica teksta je koordinatorica GI-TOC-a za BiH)