Čast mi je i angažovaću se za ostvarenje bliske saradnje s međunarodnom zajednicom u izgradnji budućnosti naroda Bosne i Hercegovine na njihovom putu ka Evropskoj uniji.

Ovim riječima je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prokomentarisao svoje imenovanje za novog visokog predstavnika u BiH 27. maja 2021. godine, piše za Deutche Welle, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).

Odlukom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), iskusni političar iż CSU-a drugi je Nijemac na poziciji visokog predstavnika.

Zadatak nadziranja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan krvavi rat u BiH (1992.-1995.) i implementacije njegovog političko-civilnog dijela, pokazao se sve samo ne jednostavnim. Zbog stalnih blokada, posebno od strane bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, država BiH danas je praktično nefunkcionalna i pokazuje mali napredak na putu ka održivoj demokratiji.

Neophodne reforme na putu ka EU nisu provedene. Istovremeno, secesionistički zahtjevi postaju sve glasniji. Etnonacionalisti iz tri najveće etničke grupe - bosanski Srbi, bosanski Hrvati i Bošnjaci - na vlasti su od kraja rata i koče sve pokušaje reformi u ovoj izmučenoj zemlji.

Austrijanac Valentin Incko (Inzko) obavljao je funkciju visokog predstavnika u BiH u posljednjih 12 godina.

Na žalost, ruke su mu bile vezane zbog nedostatka podrške međunarodne zajednice. Zato i nije bilo puno napretka. Šmit je, prema tome, sada suočen s nimalo lakim zadatkom.

Zlonamjerni glasovi

Kandidatura Šmita torpedirana je od samog početka: zlonamjerni glasovi su u januaru 2021. govorili o postojanju tajnog plana između Njemačke i Rusije protiv SAD-a; jedni su se žalili da "Njemačka radi na svoju ruku"; a drugi su rekli da je CSU-političar Šmit previše blizak hrvatskoj nacionalističkoj stranci HDZ. Ipak, ubrzo se pokazalo da su sve ove tvrdnje - puke glasine.

Njemačka je, kao što je istaklo Ministarstvo vanjskih poslova, predložila novog visokog predstavnika u "dogovoru s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira". Stoga bi ovu inicijativu trebalo pozdraviti, posebno zato jer pokazuje da Njemačka i EU ponovo imaju veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Također treba naglasiti da budući visoki predstavnik ima podršku SAD-a.

Taktika Rusije

Nažalost, Rusija ne igra konstruktivnu ulogu u imenovanju visokog predstavnika. Naprotiv, vlada u Moskvi se tome suprotstavlja. To je već godinama ruska taktika. Iza ovoga stoji strategija, čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u Evropi i sprječavanje balkanskih zemalja da se pridruže NATO-u. U saradnji sa bosanskim Srbima i Srbijom, ova taktika se definitivno pokazuje uspješnom.

Međutim, ovdje takođe treba napomenuti da su EU i SAD, zbog njihovog smanjenog interesa za regiju zapadnog Balkana tokom posljednjih 15 godina, olakšale Rusiji djelovanje. Moskva već godinama želi zatvoriti Ured visokog predstavnika (OHR), što bi u dogledno vrijeme pogoršalo krizu u BiH i ugrozilo i sam opstanak ove države. Stoga se Rusija generalno ne slaže s imenovanjem novog visokog predstavnika i traži sve načine da spriječi popunjavanje ove pozicije.

Nema pozicije UN-a

Kristijan Šmit prvi je visoki predstavnik kojeg PIC (Vijeće za implementaciju mira), odnosno njegov Upravni odbor nisu jednoglasno imenovali. S obzirom da do sada nije postojala jasna procedura za imenovanje, Rusija se ne može pozivati na proceduru koja zahtijeva odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Bez obzira na to, Moskva sada pokušava instrumentalizovati Vijeće sigurnosti u svoju korist.

Rusija vjerovatno pretpostavlja da će svojim vetom moći oboriti odluku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Ali ured visokog predstavnika nije pozicija koju je uveo UN, već ad hoc pozicija uvedena isključivo za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma?. I ja lično sam svojevremeno, kada sam stupio na funkciju visokog predstavnika, bio samo pozdravljen u Vijeću sigurnosti – to je uzeto na znanje bez posebne rezolucije.

Zbog toga je imenovanje novog visokog predstavnika Šmita važeće i bez Vijeća sigurnosti UN-a.

Nema "smanjenog legitimiteta"

Ni Republika Srpska, jedan od dva "entiteta" BiH, ni njen politički predvodnik Milorad Dodik, kao ni susjedna Srbija, ne žele prihvatiti novog visokog predstavnika i nazivaju ga "nelegitimnim". Međutim, nije njihov zadatak da odlučuju o izboru novog visokog predstavnika.

Kada austrijski diplomata Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), koji je bio visoki predstavnik za BiH od 1999. do 2002., postavi pitanja: Kako će Šmit riješiti problem sa Rusijom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira? Kako će riješiti probleme sa Dodikom? Ima li plan?, mora mu se ovako odgovoriti: Petrič bi gore navedene činjenice morao uzeti na znanje i korigirati svoju pogrešnu pretpostavku o „smanjenom legitimitetu” novog visokog predstavnika.

Bosna i Hercegovina nije prepuštena sama sebi

Ukidanje OHR-a bilo bi opasno za BiH, jer se zemlja u ovakvom stanju u kakvom je sada, ne može prepustiti sama sebi. Kao visoki predstavnik, shvatio sam još 2006. godine da lokalni političari nisu zainteresovani za reforme i da je zemlji potrebno mnogo više angažmana i posvećenosti međunarodne zajednice. Pogotovo što postoje planovi vlada nekih zemalja EU i zapadnog Balkana da se zemlja konačno podijeli.

Određeni akteri, kako se čini, sve što im ne odgovara, proglašavaju "nelegitimnim".

Iznenađen sam da moj bivši kolega Petrič ide u istom smjeru. Siguran sam da će BiH od 1. avgusta u Christianu Schmidtu dobiti sposobnog visokog predstavnika i da će mu Njemačka, EU i SAD pružiti istu neophodnu podršku koju je dobio u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC) 27. maja 2021. godine - piše Švarc-Šiling.