Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) danas će izreći konačnu presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, nepravosnažno osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Presudi će danas u Mehanizmu, zbog pandemije koronavirusa, prisustvovati 80 novinara iz BiH i drugih zemalja, što je manje u odnosu na ranije presude, kazala je u svom obraćanju jučer, 7. juna, glasnogovornica Helena Eglston (Eggleston). Izricanje će početi u 15 sati, a odlukom Mehanizma prenos će kasniti 30 minuta, pojasnila je Eglston.
Ona nije željela komentarisati Mladićevo zdravstveno stanje, niti prejudicirati da li će presudu pratiti u sudnici, a ranije je najavljeno da njegovi advokati Dragan Ivetić i Branko Lukić neće doći, te da će ga zastupati pravna savjetnica Peta-Luis Begot (Peta-Louise Bagott).
Eglston je kazala da očekuje da iznošenje presude traje oko sat vremena.
Udruženja žrtava će presudu pratiti iz posebnih prostorija u Mehanizmu.
Današnju presudu izreći će sudije Pricka Matimba Nijambe (Prisca Nyambe), Aminata Luis Runeni Engum (Aminatta Lois Runeni N’gum), Sejmur Panton (Seymour), Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Ibanda-Nahamya) i novoimenovani sudija Mustafa El-Baj (Mustapha El Baaj), nakon gotovo deset godina od Mladićevog hapšenja.
Prvostepeno vijeće Tribunala u Hagu je 22. novembra 2017. Mladića osudilo na kaznu doživotnog zatvora nakon što je zaključeno da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice za genocid u Srebrenici 1995., zločine protiv čovječnosti u 15 bh. općina, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.
Jedina tačka optužnice za koju Mladić nije proglašen krivim jeste ona za genocid u šest općina, zbog čega su žrtve ogorčene, a prilikom obrazlaganja tog dijela odluke je navedeno da iako je “veliki broj Bošnjaka i Hrvata ubijen ili su im nanijete teške povrede”, Vijeće je, međutim, zaključilo da oni nisu činili “značajan dio” tih etničkih grupa u općinama, te da, stoga, nije ispunjen taj uslov za krivično djelo genocida.
Na ovu presudu u avgustu prošle godine žalbu su izjavile obje strane u postupku, dok je u intervjuu za BIRN BiH glavni tužilac MMKS-a Serž Bramerc (Serge Brammertz), govoreći o šansama da Mladić bude osuđen za genocid u općinama 1992. godine, kazao da je Tužilaštvo oduvijek imalo tezu da je sve ono što se događalo u drugim općinama, prije genocida u Srebrenici, bio početak genocida, te je mišljenja je da genocidna namjera već bila prisutna kada je Mladić naredio masovno etničko čišćenje i istrebljenje u ovim općinama.
Iako optužen već 1995., Mladić je u bjekstvu bio 16 godina.
Prema dostupnim podacima, Mladić se 1997. godine odselio u Srbiju s nekoliko visokorangiranih oficira VRS-a. Do 2003. godine bio je pod zaštitom srbijanske vojske. Nakon što su beogradske vlasti usvojile Zakon o saradnji s Haškim tribunalom, Mladić se i dalje skrivao uz pomoć male grupe prijatelja i, u posljednjim godinama, porodice.
Pripadnici specijalne jedinice policije Srbije uhapsili su Mladića 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo (Srbija). Odmah je izručen u Haag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.
