Na Zapadnom Balkanu članice Evropske unije treba skupa da se zalažu za brže reforme, posebno vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi region ostao čvrsto na strateškom evropskom putu, navodi se u radnom dokumentu za sastanak šefova diplomatija EU koji će se održati ovog mjeseca.
U dokumentu u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integrisanje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.
U dokumentu "Non paper: Pojačano angažovanje EU na Zapadnom Balkanu" koji je Vanjskopolitička služba EU (EEAS) proslijedila za sastanak navodi se da proces eurointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati.
U tekstu stoji i da dvije zemlje moraju "povećati dinamičnost reformskog programa, posebno vladavine prava i uprave, i konsoliduju svoju geopolitičku orijentaciju".
U odnosu Srbije i Kosova, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, treba da iskoriste priliku da postignu sveobuhvatni sporazum o normalizaciji jer nema vremena za gubljenje. Navodi se i da po hitnom postupku potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.
Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja "pomjeri" od Dejtona do Brisela. Kada je reč o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada treba što prije početi pristupne pregovore sa tim zemljama.
U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti. Takoše se ukazuje da je snažno prisustvo EU najbolji način da se spreči okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija sa misijama/ambasadama/delegacijama EU, prenijela je Beta.
Navodi se i da članice EU treba da se dogovore da unaprijede saradnju sa regionom u vezi s osnovnim sigurnosnim pitanjima “sa više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou”.
Kako se dodaje, ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora sigurnosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regionu u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.
-Članice EU moraju da imaju posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju sa partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organizovanog kriminala i nelegalne trgovine - piše u dokumentu.
U dokumentu se dodaje i da nova američka administracija namjerava da radi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu i dodaje da se, uz promovisanje angažmana NATO u regionu, vanjska politika SAD-a zasniva na pretpostavci da će EU konsolidovati jedinstvo Evrope i integrisati Zapadni Balkan.
-SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali također očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju - navodi se u dokumentu.
Potcrtano je i da se, uprkos opredijeljenosti za eurointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća duboko razočaranje u proces proširenja. To je posljedica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Vijeća iz marta 2020. o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore implementacije ključnih prioriteta BiH i SSP-a na Kosovu, kao i neizvijesnosti oko dijaloga Beograda i Prištine.
Navodi se i da je glavni izazov sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU da podrži potrebne reforme.
