Odbrana nepovredivosti granica na zapadnom Balkanu nije dovoljna politika prema regionu kojem je očajnički potrebno snažnije angažovanje EU i SAD, ocijenio je "Financial Times" u komentaru povodom nezvaničnog diplomatskog dokumenta koji kruži Briselom i kojim se, navodno, predlaže pripajanje Kosova Albaniji, a dijelova Bosne i Hercegovine Hrvatskoj i Srbiji.
Ocjenjujući da je zapadni Balkan, koji obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, već četvrt vijeka zarobljen na strateški ničijoj zemlji, "Financial Times" dodaje da bi “jedan od načina smirivanja napetosti u regionu bio prijem svih šest zemalja u EU, ali se taj projekt, tobože nepokolebljivi cilj 27-članog bloka, odvija toliko sporo da postaje sve irelevantniji kao odgovor na probleme u regionu”.
Kao rezultat toga, pokazalo se nemogućim srušiti ekspanzionističke snove lokalnih nacionalista koji bi željeli da stvore, naprimjer, veliku Srbiju, veliku Hrvatsku ili veliku Albaniju, navodi "Financial Times".
Londonski dnevnik dodaje da neizvjesnost oko budućnosti zapadnog Balkana pojačava regionalne antagonizme i otvara mogućnosti za druge sile, posebno Kinu, Rusiju, Tursku i države Zaljeva, da prošire svoj utjecaj u dvorištu EU.
Londonski magazin ocjenjuje da, iako ne postoji ozbiljan rizik od izbijanja nasilja, poput ratova devedesetih, trajna nestabilnost Zapadnog Balkana zadržava sposobnost uvlačenja vanjskih sila i zaoštravanja međunarodnih napetosti, kao što je to bilo u 19. i 20. stoljeću.
Uz podsjećanje da anonimni dokument koji kruži Bruxellesom, ne odražava službeni stav bilo koje vlade u EU ili samog regiona i da niko nije preuzeo odgovornost za autorstvo, "Financial Times" ukazuje da su neki od argumenata u prilog promjenama granica uobičajeni među nacionalistima na Zapadnom Balkanu još od raspada komunističke jugoslavenske federacije.
Prema ocjeni lista, riječ je o gotovo savršenom receptu za sukob ili čak otvoreni rat na Balkanu, a najveći gubitnici bili bi muslimani Bošnjaci u BiH, kojima bi ostala krnja, ranjiva mini država, tačno onako kako su devedesetih htjeli nacionalisti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.
Ukazujući da se u dokumentu ne govori o ruskom ili kineskom utjecaju na zapadnom Balkanu, ali postoje tri tamne reference na Tursku, a spominje se i navodni “radikalni islam” u BiH, magazin zaključuje da se dokument, ko god da ga je napisao, dotiče tema dragih desničarskim populističkim krugovima širom Evrope.
- Diplomate EU i SAD osudile su prijedloge iz dokumenta, ali odbrana nepovredivosti granica Zapadnog Balkana u najboljem je slučaju samo pola politike. Regionu je očajnički potrebno snažnije učešće EU i SAD i što ga duže zapadne vlade budu zanemarivale, morat će da plate veću cijenu -zaključuje londonski list.
