Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na današnjoj sjednici u drugom krugu glasanja nije prihvatilo Prijedlog odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije na period od 24 mjeseca.

Kako je novinarima potvrdio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac koji je predložio takvu odluku, samo su predstavnici Republike Srpske u Vijeću ministara glasali za nju.

Stati uz zahtjeve proizvođača

On smatra da bi odluka bila dobra kako bi se na temelju argumenata i činjenica otpočeli zvanični pregovori s predstavnicama Evropske komisije i omogućilo da se na temelju nje uđe u proces izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

- To nam je potrebno i ne razumijem stavove drugih koji to ne žele podržati, ali cijeneći neophodnost te odluke ponovo ćemo je predložiti za narednu sjednicu - pojasnio je Košarac, iznoseći mišljenje da je potrebno stati uz zahtjeve proizvođača.

Riječ je o mjerama koje je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja Evropske unije, koje se odnose na povećanje carinske stope za 10 posto, plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 10 posto, plus 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso.

Članovi Vijeća ministara BiH koji se protive ovakvoj odluci kao razlog zašto je ne treba podržati ranije su naveli da je odluka u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kao i sa članom XIX. GATT-a i Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.

Također, kažu da se iz odluke ne vidi da je proveden postupak konsultacija sa EU, a što je obaveza u skladu s tim dokumentima.

Mišljenja su da konsultacije nije moguće provesti bez uspostave informacionog sistema u poljoprivredi, a što je zakonska obaveza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i čime bi se dobili validni podaci koji su prihvatljivi i za EU u procesu provođenja konsultacija.

Izazvati štete za prerađivače

Napominju da, ukoliko bi bila donijeta takva odluka, BiH bi prekršila SSP, narušio bi se kredibilitet BiH i istovremeno bi se moglo zaprijetiti kontra mjerama od EU, a poznato je da više od 70 posto izvoza BiH ostvaruje u Evropskoj uniji.

Stava su da bi se ovom odlukom mogle izazvati štete za prerađivače, a s povećanjem carina moglo bi doći i do povećanja cijene proizvoda, odnosno poskupljenja.

Na kraju, ističu da ova odluka neće zaštititi proizvođače, jer je vrlo izvjesno da bi se uvoz preusmjerio na zemlje koje nisu članice EU, jer se carinska tarifa ne bi odnosila na njih.