Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u intervjuu za „Avaz“ pojasnio je da je hrvatski non-paper, upućen ministrima Evropske unije, nastao s ciljem da se pomogne BiH pri dobivanju statusa kandidatkinje za članstvo u EU.

Glavni izazovi

Izjavili ste da je non-paper o BiH dobro prihvaćen među ministrima EU. Možete li nam reći o čemu se radi u tom dokumentu?

- Tako je, ovaj dokument je bio dobro prihvaćen i svi kolege ministri iz EU su pohvalili inicijativu, a svojim potpisom su ga podržale Mađarska, Grčka, Bugarska, Slovenija i Kipar. Ovaj non-paper će poslužiti kao dobra podloga za raspravu o situaciji u BiH, koja će se uskoro voditi u okviru jedne šire razmjene mišljenja o državama zapadnog Balkana na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU.

Kao glavne izazove izdvojili smo ekonomske, političke, sigurnosne i demografske te smo pri tome dali niz preporuka i smjernica za potrebno djelovanje u narednom razdoblju. Istodobno, jedan od ključnih političkih izazova je provedba političkih reformi kako bi se riješilo pitanje izmjena izbornog zakonodavstva prije općih izbora 2022. godine. Smatram kako bi uspješna provedba tog pitanja odmah pridonijela uspostavi boljeg međusobnog povjerenja u BiH i time pomogla lakšoj uspostavi svih razina vlasti nakon provedenih općih izbora.

Kakvi su odnosi Hrvatske i BiH generalno, a onda u kontekstu interesa Hrvatske prema hrvatskom narodu u BiH?

- Hrvatska i BiH su susjedne i prijateljske zemlje koje su nedvojbeno geografski, politički, privredno i prometno upućene jedna na drugu. I stoga su naši međusobni dobri bilateralni odnosi od najvećeg značaja za Hrvatsku. Bezuvjetno podržavamo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, i to kao države u kojoj su jednakopravni svi njezini konstitutivni narodi te svi njezini građani. Dakle, podržavamo ustavne temelje BiH. A što se tiče kontinuiranog napretka prema euroatlantskim integracijama, u tom procesu BiH zasigurno nema većeg zagovornika od Hrvatske.

Obuzdati migracije

Kako riješiti problem nezakonitih migracija u BiH i u Hrvatskoj? Kakva je situacija na granici BiH i Hrvatske?

- Naši građani koji žive u pograničnim područjima u BiH i Hrvatskoj su već dugo taoci situacije s ilegalnim migracijama i nužno je njihovo uspješno zaustavljanje kroz pojačanu suradnju naših graničnih policija te dosljednu i angažiranu primjenu postignutih sporazuma naših zemalja, a prvenstveno sporazuma o readmisiji. Stoga opetovano pozivamo na poboljšanje kapaciteta institucija za kontrolu i upravljanje granicama u BiH, a založit ćemo se i za daljnju i jaču pomoć EU prema BiH u svrhu rješavanja ovih problema.

Usto, apeliramo da se novi migrantski centri koji se planiraju otvoriti u BiH uspostave blizu ulaznih točaka u BiH, a ne, kao što je to sada slučaj, što bliže granici Hrvatske i EU. Nadležne institucije BiH moraju pokazati da su uistinu u stanju upravljati migrantskom krizom jer to je jedan od iznimno važnih kriterija za njezin status kandidatkinje za članstvo u EU.

Stanje s vakcinama se popravlja

Kako komentirate sistem distribucije vakcina protiv koronavirusa u EU, te sistem COVAX, putem kojeg je BiH nabavljala vakcine? Mnogi smatraju da je EU pokazala slabost na ovom polju. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

- Situacija je u velikom broju država članica EU kompleksna, a količina i brzina distribucije cjepiva u EU drugačije su od predviđenih. Ono čemu svjedočimo su problemi u proizvodnji i distribuciji cjepiva koji su utjecali na sve države članice, uključujući i Hrvatsku, pa smo nedavno, zajedno s drugim našim partnerima, ukazali na te probleme. Stanje oko dostupnosti cjepiva se, srećom, sve više poboljšava i sigurni smo da će cjepivo ubrzo biti dostupno bez ograničenja svim našim građanima i građanima cijele EU, ali i kroz sistem COVAX svim zainteresiranima na globalnom planu.

Problem Trgovske gore

Aktuelan je problem Trgovske gore i odlaganja nuklearnog otpada. Koliko to predstavlja prijetnju po stanovništvo u BiH?

- Zdravlje ljudi i zaštita okoliša imaju za nas apsolutni prioritet i stoga je potrebno otkloniti politizaciju ove teme te ju pritom moramo vratiti u okvir struke kako ne bismo bespotrebno uznemirivali naše građane. Naime, postupak određivanja lokacije za izgradnju skladišta za radioaktivni i nuklearni otpad provodi se prema najvišim međunarodnim i evropskim standardima, odnosno potpuno transparentno i u skladu s preuzetim obvezama iz međunarodnih konvencija te uz puno poštivanje prava susjednih država i sigurnost građana s obje strane granice.

Hrvatska kao članica EU u ovom procesu u potpunosti poštuje svoje obveze te je BiH imala priliku dostaviti svoje primjedbe. Usto, kad započne postupak procjene utjecaja na okoliš za skladište radioaktivnog otpada, i BiH će imati mogućnost uključivanja. Također, otvoreni smo za mogućnost da BiH skladišti svoj radioaktivni otpad na toj lokaciji, ukoliko za to bude postojao interes.