Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković nije glasala za Prijedlog odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz EU. Tim povodom oglasila se saopćenjem u kojem je obrazložila svoju odluku.

Turković navodi da prijedlog nije prošao potrebnu proceduru.

- Prijedlog Odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) što predstavlja proceduralno kršenje SSP-a. Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u SSP ima pravo preduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Preduzimanje bilo kakve „odbrambene trgovinske mjere“, u skladu sa pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija sa drugom stranom. U slučaju prijedloga Odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije sa EU. Konsultacije nisu inicirane ni nakon što je prijedlog za donošenje odluke postao javan i pristigle prve reakcije iz EU, navodi Turković.

Turković navodi da iako član 30. SSP na koji se prijedlog Odluke poziva, predviđa mogućnost uvođenja mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama, pod određenim uvjetima, prijedlog Odluke ne sadrži analizu u kojoj je dokazano da je uvoz obuhvaćenih proizvoda prouzrokovao poremećaje na tržištu i tržišne viškove, niti procjenu uticaja mjere na druge proizvođače i potrošače u BiH.

- Prijedlog također ne sadrži obračun iz kojeg je vidljivo zašto se predlaže uvođenje maksimalnog nivoa carinske stope propisane Carinskom tarifom BiH. Stoga je prijedlog odluke i sadržajno kršenje odredaba SSP-a i negativan za druge interesne grupe u BiH.

Dalje Turković ističe da Prijedlog dovodi u pitanje da ugrozi i saradnju BiH s Evropskom unijom.

- Evropska unija je ključni vanjskotrgovinski, ekonomski i politički partner Bosne i Hercegovine koji je do danas na razne načine podsticao i pomagao reformske procese u BiH uključujući i poljoprivredu. Stoga je važno voditi računa da se odnosi sa ovim važnim partnerom odvijaju na korektan način uz uvažavanje propisanih procedura i traženje rješenja u međusobnom dijalogu. Iako je to uvijek zadnje sredstvo kojem institucije EU pribjegavaju, treba također imati na umu da su u ovakvim situacijama moguće kontramjere. One se mogu kretati od suspendovanja sistema autonomnih preferencijalnih mjera (ATM) za robe porijeklom iz BiH, suspendovanja tehničke pomoći do blokiranja sredstava finansijske pomoći. Tome svjedoči najnoviji primjer Ukrajine, kojoj je zbog zabrane izvoza drveta po sporazumu sa EU, najprije blokirana pomoć od 600 miliona eura, a kasnije vođen arbitražni postupak u kojem je Ukrajina proglašena odgovornom za uvedenu mjeru.

 Podsjećam da kao zemlja koja napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, sve važne odluke koje donosimo, moraju biti temeljito pripremljene, uz sagledavanje svih okolnosti i mogućih posljedica za Bosnu i Hercegovinu“, navodi se u izjavi Turković