U Bosni i Hercegovini imate krizu vladanja, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ ambasador Johan Satler (Johann Sattler), specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u BiH.  

- Vi ovo nazivate migrantskom krizom, a ja bih to nazvao krizom uprave i funkcionalnosti državnih struktura u BiH. Govorimo o nekih 1.700 ljudi koji su ostali bez krova nad glavom. Sigurno da država može pronaći rješenje. Žao mi je da drugi put krajem godine imamo jednu lošu sliku koja ide iz BiH iz Bihaća i tog područja - kaže Satler.

Reputacijski rizik

Prema njegovim riječima, Evropska unija još nema povjerenja u bh. institucije da njima povjeri upravljanje finansijskom pomoći koju šalje za migrante. 

- Cijela ova priča je reputacijski rizik za BiH, koja je prikazana kao država kojoj nije stalo, a to nije tačno. Ovdje su ljudi otvorenih srca, ovo je neadekvatno upravljanje i sada to moramo rješavati. Kada su u pitanju sredstva koja smo povjerili međunarodnim organizacijama, ja bih, vjerujte, preferirao da to osiguravamo preko resornih ministarstava, ali mora postajati sistem, kao u drugim državama poput Srbije. Vidjeli ste da i čelnici EU i država članica traže urgentno djelovanje - dodaje Satler.

Ambasadore Satler, ti ljudi žele ići u Evropsku uniju. Zar nije i Vama lakše da im to omogućite i da se taj novac koji šaljete da im se osigura boravak u BiH, odakle oni žele otići, uloži u njihov odlazak tamo gdje su krenuli?

- Morate shvatiti da BiH ima svoje međunarodne obaveze, nije to pitanje hoću li, već stvar međunarodnih konvencija. Ovo je pitanje vladavine prava. Znam da imaju politička razmimoilaženja, ali ovo je pitanje života i smrti. Ja zaista pozivam vodeće ljude da dođu do rješenja. Šta se može uraditi? Prva stvar su šatori koje su postavile OSBiH i to je dobro, sada treba osigurati vodu i struju. Prema odluci Vijeća ministara BiH, da bi ''Lipa'' postala trajni centar, treba pokrenuti radove. Mnogi su ponudili pomoć, uključujući i članice EU. I treća stvar je pravičnija raspodjela migranata. Ovu zemlju ne čine samo dva kantona koji se sada nose s tom krizom USK i KS.

Bijes i ogorčenje

Razumijete li Vi lokalne vlasti USK?  

- Naravno da razumijem bijes i ogorčenje građana Unsko-sanskog kantona. Nije pravedno da 90 posto tereta migranata bude samo na jednom kantonu. Zato govorim o pravičnijoj raspodjeli tereta i zato sam zagovarao otvaranje manjih centara. Srbija ima 25-30 migrantskih centara za oko 50-200 osoba. To bi bio dobar način i za BiH.

Jeste li o tome razgovarali s vlastima RS i to tražili od njih?

- Naravno, imamo redovnu komunikaciju s njima i ja ću nastaviti naglašavati da je ovo odgovornost svih. Neprihvatljivo je da 49 posto nije zbrinulo niti jednog migranta. Zato ću insistirati na pravičnijoj raspodjeli.

BiH još čeka prve vakcine protiv korone, a domaće vlasti su užasno spore. EU je najavila da će poslati dio vakcina kao pomoć Balkanu. Kada i koliko će vakcina stići u BiH?

- Iako se brojke čine nešto boljima, trenutno niko se ne treba zavaravati, ovo je vrlo varljiv period i moramo biti oprezni i održavati mjere kako bismo pregurali još tri-četiri mjeseca koja će biti jednako opasna. Kada je riječ o velikim mjerama, donesene su pravovremeno i ispravno na početku pandemije. BiH je postala dio zelenih transportnih koridora, EU procedure javne nabavke i vidimo da sistem može funkcionirati. Što se tiče vakcina, EU je jedan od velikih donatora u mehanizmu Covax i kroz njega će biti osigurane vakcine svima, a ne samo bogatim zemljama, ali očito nešto sporije. Upravo iz tog razloga EK je djelovala, predsjednica EK je rekla da su zemlje Balkana naši privilegirani partneri i da ćemo osigurati milione eura za nabavku vakcina. Niko u ovom trenutku ne zna dinamiku, to će zavisiti od količine vakcina, od toga koja će to biti vakcina, da li će ih biti više vrsta itd. Sve su to pitanja, ali vjerujem da ćemo najkasnije do proljeća imati vakcine za najugroženije populacije, osobe iznad 65 godina, medicinski radnici i oni koji rade u staračkim domovima.

Prljava riječ

Nakon pobjede Bajdena (Biden) u utrci za predsjednika SAD, očekuje se nova međunarodna inicijativa za rješavanje ključnih pitanja u BiH. Šta je tu realno?

- Siguran sam da bi 2021. mogla biti prava godina za BiH imajući u vidu pažnju koja je usmjerena i saradnju s Amerikancima i s drugima na terenu. U životu uvijek imate prilike koje dolaze i odlaze. Smatram da ih treba iskoristiti. Ova 2021. nije izborna godina i to je vrijeme da se bavite onim teškim pitanjima funkcionalnosti o kojima smo govorili na početku intervjua. Ustavne promjene nisu „prljava“ riječ ili proces. Svih 27 država članica EU je moralo proći kroz izmjene i reviziju pravnog sistema, pa i ustavne promjene. Ovo je godina za rješavanje ovih pitanja. Mi smo pokazali tu saradnju u Mostaru. Moramo imati angažirane političare, duh kompromisa, ali i širu nacionalnu debatu, gdje ćemo od građana i od civilnog društva čuti šta treba uvrstiti u paket reformi za 2021.

Govorite o paketu reformi, da li to znači da je već nešto u pripremi za ovu godinu?

- Da govorim o ovoj godini, stvari se trebaju desiti prije narednog izbornog ciklusa. Nema vremena za gubljenje. Uvijek su kontakti tu, ali ne može to biti samo međunarodni element i domaći političari, ali mora biti što šira populacija, građana, mladih...

BiH neće biti posljednja u redu

Stavite se u poziciju bh. građana koji vide vakcinaciju u Hrvatskoj i Srbiji. Ljudi su razočarani, BiH je posljednja u redu i čeka donacije... 

- BiH neće biti posljednja na redu, ja vas uvjeravam, i to zahvaljujući EU. Ako ćemo govoriti o Hrvatskoj, to je zemlja članica i zato vi i želite da postanete članica EU, jer to donosi i određene privilegije. Vakcinacija u EU je jedna od lijepih priča, dobili smo najbolju cijenu, osigurali smo vakcine za svih 27 država članica, nije ih bilo, naravno, puno i ima kritika svugdje, ali je počela imunizacija stanovništva.

Nije razmatrano pitanje novog šefa OHR-a

Ambasadore, hoćemo li uskoro imati novog visokog predstavnika? 

- Ja sam predstavnik EU u BiH i član sam Vijeća za implementaciju mira, koje je zaduženo za to pitanje. Mogu vas izvijestiti da to pitanje nije došlo na razmatranje. Možda je najbolja adresa negdje drugdje, možda u Berlinu, za to vaše pitanje. Ali, ako ćemo govoriti o ulozi Njemačke u BiH, svjedočimo stalnom angažmanu te države i pomoći u regionu. Kancelarka Angela Merkel je pokrenula Berlinski proces, imat ćemo i samit ove godine i trenutno dok govorimo, Njemačka je angažirana na pomoći BiH u upravljanju migracijama, ima vrlo konstruktivnu i važnu ulogu.

Smatrate li da gospodin Incko (Inzko) treba otići?

- Ne želim da špekuliram o tome iz poštovanja prema trenutnom visokom predstavniku.