O migrantskoj krizi u našoj zemlji piše i ugledni "The New York Times", koji tvrdi kako je neizvijesna sudbina stotina migranata koji se nalaze u BiH.

Nesigurna sudbina migranata najnoviji je primjer borbe Bosne i Hercegovine da pruži osnovnu pomoć onima koji se nadaju da će doći do Evropske unije. Migranti su suočeni sa povećanim neprijateljstvom stanovnika s bosanske strane granice, a s druge strane zlostavljanja hrvatske policije.

U četvrtak se bosanska vlada složila preseliti migrante iz Lipe u Bihać, 15 milja sjevernije, "vrlo brzo", navodi se, ali nije navela točan datum.-

- Naglašavamo da je ovo hitna i privremena skrb za migrante tokom zimskih mjeseci, sve dok prihvatni centar Lipa ne bude izgrađen i opremljen za duži boravak - navodi se u saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova, dodajući da će kamp "Lipa" biti obnovljen, s vodom i električnom energijom, te da će do aprila biti spreman za trajno smještanje migranata.

Olakšati transfer

Ministarstvo je pozvalo lokalne vlasti da olakšaju transfer i pomognu smještaju migranata u kampu u Bihaću, a u međuvremenu. 

"Ometanje i odbijanje predloženih rješenja za smještaj migranata koji su sada na otvorenom, može samo pogoršati humanitarnu situaciju, nanijeti dodatne patnje, pa čak i ljudske žrtve", dodaje se u izvještaju "The New York Timesa".

No, Peter Van der Auweraert, šef misije u Bosni i Hercegovini za Međunarodnu organizaciju za migracije, rekao je da nije optimističan u pogledu brzog provođenja odluke zbog lokalnog protivljenja.

- Desetine ljudi prosvjeduju s gradonačelnicima dvaju gradova koji kažu da ne žele primiti migrante, a kao rezultat toga, država čiji je mandat preseliti te migrante, povlači se pritiscima - rekao je Van der Auweraert, koji je dodao da je migrantima prijeko je potrebna humanitarna pomoć.

Kako su zemlje poput Turske, Grčke i Mađarske otežale migrantima i izbjeglicama dolazak do bogatijih nacija Evropske unije, Bosna i Hercegovina je posljednjih godina postala središnje mjesto za prolazak onima koji se probijaju dalje ka zapadu.

Tranzitna ruta

Otkako je Bosna postala tranzitna ruta početkom 2018. godine, hiljade migranata, uglavnom muškaraca, boravili su u Bihaću i drugim obližnjim gradovima okruženim zaleđenim brežuljcima i planinama, Evropskoj uniji udaljenoj samo nekoliko kilometara.

Organizacije za ljudska prava i mještani u tim udaljenim područjima prijavili su brojne slučajeve zlostavljanja od strane hrvatske policije. Deseci migranata, stanovnika, liječnika i humanitarnih radnika s kojima je ove godine razgovarao "The New York Times" rekli su da su migranti deportirani bez odgovarajućeg postupka.

U međuvremenu su se pojavili antimigrantski stavovi u mjestima poput Bihaća.

-Ne želimo ih ovdje, a ni oni ne žele biti ovdje - rekao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, za "The New York Times" 2018. godine.

Stanovnici njegovog malog grada, u blizini granice s Hrvatskom, okupili su se u srijedu ispred kasarne obećavajući da će blokirati ulazak migrantima.-

-Već tri godine nosimo teret migrantske krize i pružamo smještaj migrantima - rekao je Fazlić lokalnim vijestima dodajući da će odbiti izvršiti naredbu o njihovom preseljenju.

Kamp "Lipa" osnovan je u aprilu kao privremeni odgovor na pandemiju Covid-19. Ali Van der Auweraert, iz Međunarodne organizacije za migracije, rekao je da su njegova organizacija, kao i Crveni križ i Dansko vijeće za izbjeglice, jasno stavili do znanja bosanskim vlastima da je kamp, ​​uglavnom od šatora, nije bilo održivo dugoročno rješenje.